Šestorica časnika Armije BiH pod istragom za zločine na zadarskom području?

Slika korisnika admin

Uhićenje skupine branitelja iz Orašja ponovno je aktualiziralo pitanje ratnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini. Enklavu Orašje zajedno su obranili Bošnjaci i Hrvati, a iako je istraga inicirana iz Republike Srpske provedena protiv branitelja obiju narodnosti, u konačnici su uhićeni samo branitelji hrvatske nacionalnosti. Kako su neki od njih državljani RH i nekadašnji visoki časnici HV-a, a uhićenje se dogodilo svega dva dana nakon posjeta hrvatskog premijera Andreja Plenkovića BiH, opravdano je pitati se radi li se tu o očitoj politizaciji ili stvarnom procesuiranju onih koji su opravdano osumnjičeni za počinjenje kaznenih djela koja ne zastarijevaju. U tom je kontekstu portal Putem Islama donio popis trideset generala Armije BiH protiv kojih se vodi istraga u Hrvatskoj, a prenoseći tekst Maxportala. Vrh Armije BiH činili su gotovo u potpunosti bivši časnici JNA, dio njih bošnjačke, ali i drugih nacionalnosti, koji su 1991. sudjelovali u agresiji JNA na Hrvatsku.

Državno odvjetništvo jučer nije moglo potvrditi postojanje ovog popisa, tim više jer je hrvatski ministar pravosuđa Ante Šprlje potvrdio da jedan dio ljudi u Hrvatskoj istražuje i ove zločine. Tako prikupljena dokumentacija tek bi se trebala dostaviti Državnom odvjetništvu.

Na tom popisu tridesetorice su i časnici dobro poznati Zadranima, a koji su iz zadarskih vojarni razarali grad. Najpoznatiji među njima svakako je ratni zapovjednik 5. korpusa, divizijski general u mirovini Atif Dudaković kojem se pripisuje famozna izjava: "Samo zapovjedite, ići ću do Rima."

Kasnije se general Dudaković branio da je iz Zadra otišao 28. kolovoza 1991. i da do tog dana niti jedna granata nije pala na Zadar. Često je izjavljivao da je Zadar njegov grad, štoviše, da je to grad u kojem je odrastao i da ga nikako ne bi mogao razarati. Dudaković je u Zadar došao odmah nakon završene osnovne škole, 1972. završio je srednju vojnu školu u vojarni u današnjoj Ulici Stjepana Radića. Vojnu akademiju KoV JNA, smjer artiljerija, također u Zadru, završava 1976. godine, što svjedoči da je bio provjeren vojni kadar i odličan učenik. Inače, bez takvih karakteristika bivši podoficiri JNA nisu mogli izravno upisati visoke vojne škole što je Dudakoviću ipak uspjelo. Do 1991. godine i rata u Hrvatskoj radio je u Artiljerijskom školskom centru u Zadru. U tom razdoblju dosegnuo je čin majora JNA, a obavljao je i funkciju načelnika artiljerije u brigadi u Kninu.

Kao svjedoka tim njegovim tvrdnjama, Dudaković spominje načelnika štaba 7. brdske brigade Armije BiH Mirsada Čatića zvanog Čuperak koji je, pak, opet osumnjičen za planiranje topničkih napada na Zadar. Uz Dudakovića, na listi je i stanoviti Mirsad Bezdrob zvani Kan, koji se navodno istaknuo u agresiji na Zadar i Benkovac. On se spominje u arhivu nekadašnjeg zapovjednika HVO-a Slobodana Praljka, koji je on koristio u Haagu. Navodno se Bezdrob spominje u dokumentu Vojnoobavještajne službe Operativne zone srednja Bosna također kao načelnik Štaba 7. bbr, prema izjavama njegovih vojnika, ali, u bošnjačkoj verziji, bez ikakvih dokaza i činjenica.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno