Kako zajedničkim obrokom i čitanjem priča potaknuti jezično-govorni razvoj kod djece?

Slika korisnika bkupcak
Održana radionica u organizaciji Udruge Koračić
Na dijelu radionice namijenjene roditeljima djece u dobi od 3 do 5 godina koja su prepoznata kao rizična za razvoj komunikacijskih i jezičnih teškoća, okupilo se jučer tridesetak roditelja, a namjera radionice bila je da se roditeljima daju praktični savjeti kako na najbolji način u svakodnevnome životu mogu potaknuti jezično-govorni razvoj svog djeteta
Vedran SITNICA
Ovo je treća radionica ovakvog tipa, ali prva u okviru projekta

Jučer je Udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu Zadarske županije – Koračić organizirala radionicu pod nazivom „Poticanje komunikacijskog i jezično-govornog razvoja“ , koja je provedena u okviru projekta "Do trijaže bez gnjavaže: važnost prevencije i rane intervencije u logopedskom radu." Radionica, održana u Muzeju antičkog stakla, bila je podijeljena u dva seta – prijepodnevni za roditelje i poslijepodnevni dio namijenjen odgajateljima.

Iz Zvončića i Hlapića

Na prijepodnevnom dijelu, namijenjenom roditeljima djece u dobi od 3 do 5 godina koja pokazuju kašnjenje u jezično-govornom razvoju, okupilo se tridesetak roditelja, a namjera ovog edukacijskog okupljanja, doznajemo od organizatora, bila je da se roditeljima daju praktični savjeti kako na najbolji način u svakodnevnome životu mogu potaknuti jezično-govorni razvoj svog djeteta.

- U postupku trijažiranja, provedenoga u sklopu projekta"Do trijaže bez gnjavaže: važnost prevencije i rane intervencije u logopedskom radu“ pokazalo se da je čak 50 posto djece u riziku od kašnjenja u jezično-govornom razvoju. Ovo istraživanje provedeno je na malom uzorku, dok druga istraživanja na većem uzorku taj postotak ipak smanjuju na 30-tak posto, kaže mr. sc. Tamara Ciciliani, prof. logoped iz Feralića – Centra za podršku djeci s razvojnim odstupanjima, koja već dugi niz godina radi s djecom s komunikacijskim i jezično-govornim teškoćama. Ciciliani, nadalje, pojašnjava da se navedeni postotak ne odnosi na djecu kojoj je dijagnosticirana neka od komunikacijskih i jezično-govornih teškoća, već su u riziku od njihova nastanka, te je u tome smislu od velike važnosti rano prepoznavanje odnosno rana intervencija s obzirom da poremećaji jezično-govorne komunikacije u najvećem broju slučajeva nastaju u ranome djetinjstvu.

Radionica je, doznajemo dalje od Anamarije Jurin iz Udruge za ranu intervenciju u djetinjstvu Zadarske županije – Koračić, okupila uglavnom roditelje i odgajatelje djece iz Dječjeg vrtića Zvončić u Poličniku, Dječjeg vrtića Hlapić iz Zadra, te iz Kabineta za ranu intervenciju Caritasa Zadarske nadbiskupije, kao i Opće bolnice Zadar.

Predavanje i video snimke

- Ovo je treća radionica ovakvog tipa, ali prva u okviru projekta "Do trijaže bez gnjavaže: važnost prevencije i rane intervencije u logopedskom radu“, ističe Anamarija Jurin, te navodi kako se ovim projektom nastoji informirati predškolske institucije i roditelje o važnosti jezičnog razvoja i jezičnim teškoćama. Također, cilj projekta je rano prepoznavanje kašnjenja i odstupanja u jezičnom, govornom i komunikacijskom razvoju kod djece predškolske dobi, kao i jačanje roditeljskih resursa, odnosno roditeljskih znanja i vještina iz područja ranog komunikacijskog i jezičnog razvoja, što će rezultirati uklanjanjem teškoće ili sprječavanjem njezina napredovanja, te povećanjem razine kvalitete života djece i roditelja. Projekt je financiran od strane Zadarske županije, Grada Zadra, te sponzora, a u ovisnosti o njegovim rezultatima, dodaje Anamarija Jurin, u budućnosti se predviđa uključiti veći broj predškolskih ustanova na području Grada Zadra i Zadarske županije, s ciljem podizanja metoda prevencije i rane intervencije u logopedskom radu na višu razinu, bližu prioritetima postavljenima u europskoj logopedskoj praksi.

Voditeljice jučerašnje radionice – i one za roditelje i za odgajatelje, bile su logopedinje s dugogodišnjim iskustvom u radu s djecom s komunikacijskim i jezično-govornim teškoćama Renata Rade, Dragomila Mateljan i Zorana Dedić. Na koji način se roditelje putem ovakvih radionica educira u pružanju podrške djeci s jezično-govornim teškoćama, te kako se takva pomoć može primijeniti u svakodnevnom životu, upitali smo jednu od voditeljica radionice Renatu Rade.

- Putem predavanja i video snimki roditelje educiramo kako najjednostavnije povoljno utjecati na razvoj govorno-jezičnih vještina kod djece, ali ne na način da preuzmu ulogu terapeuta već da kao roditelji iskoriste brojne svakodnevne situacije druženja s djecom da kod njih potaknu jezično-govorni razvoj. Za takvu vrstu pomoći djeci koja su prepoznata kao rizična za razvoj komunikacijskih i jezičnih teškoća, u dobi od 2 do 5 godina, roditelji mogu iskoristiti i svakodnevno druženje tijekom zajedničkih obroka – od kupovanja namirnica, pripremanja hrane, pa do zajedničkog obiteljskog obroka za stolom. Djeca se tako na njima zanimljiv način mogu potaknuti na jezični angažman. Druga situacija koju bi roditelji djece te dobi trebali iskoristiti je čitanje priča, pa im se kroz ovu radionicu nastoji objasniti na koji način je ovu važnu aktivnost najbolje i najučinkovitije provoditi, pojašnjava još stručnjakinja Renata Rade.

Premalo logopeda

Roditelji koji su sudjelovali na jučerašnjoj radionici izrazili su zadovoljstvo što im je pružena prilika naučiti kako na pravilan način pomoći svojoj djeci koja pokazuju određene jezično-govorne teškoća, pa tako jedna od sudionica radionice ističe:

- Ovo je prvi put da sudjelujem na ovakvoj radionici. Majka sam trogodišnjeg djeteta koje pokazuje kašnjenje u govoru, te je u terapijskom postupku, a odazvala sam se na radionicu kako bih naučila nešto novo i korisno što bih i sama mogla primijeniti kod kuće, kaže Monika Peša i dodaje da ne želi propustiti mogućnost da se i na ovaj način uključi u poticanje govornog razvoja svog djeteta.

Posljednjih godina je u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj primjetan značajan porast broja djece koja imaju komunikacijskih teškoća i/ili kasne u razvoju jezika i govora, za što je neophodan rad sa stručnjacima, prvenstveno logopedima kojih u Hrvatskoj, kao i na zadarskom području nedostaje. Logopedi pomažu djeci, ali i odraslima koji imaju artikulacijske teškoće poput nepravilnog izgovora određenih glasova, jezične teškoće, teškoće čitanja i pisanja, poremećaje ritma ili tempa govora i sl., a pomažu i osobama s oštećenjima ili ozljedama središnjeg živčanog sustava. Logopedi se također bave i terapijom oralno-motoričkih teškoća i teškoća hranjenja.

Upravo je pravovremeno detektiranje poteškoća kod male djece od najveće važnosti jer što se prije uoče odstupanja u komunikacijskom i jezično-govornom razvoju i započne sa savjetovanjem roditelja, napredak je brži. Stoga su ovakve radionice, kao i projekti kojima se na vrijeme nastoje otkriti ovakve teškoće u djece ili spriječiti njihovo napredovanje nužne za djecu i za njihove roditelje, tim više što u Hrvatskoj, pa tako i Zadarskoj županiji nema dovoljno informacija dostupnih roditeljima, kao ni oblika podrške usmjerenih na jačanje roditeljskih kapaciteta.

 

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 3 (2 glasova)