Grad Biograd državi osporava vlasništvo nad zemljištem

Slika korisnika admin
Jelica FARKAŠ
Biogradski gradonačelnik Ivan Knez poručuje da neće dopustiti uknjižbu nad vlasništvom Grada

Grad Biograd na Moru izgubio je vlasništvo nad čak dvadeset hektara, točnije 195.228 metara četvornih atraktivnog zemljišta nekadašnjeg kampa Sv. Dominik. Riječ je o šumskom zemljištu iznad Jadranske magistrale kod glavnog ulaza u grad.

Grad će tjerati pravdu

- Tuđe nećemo, svoje ne damo! Jednostavno, Grad Biograd na Moru neće dopustiti uknjižbu države nad njegovim vlasništvom, poručuje gradonačelnik Ivan Knez.

Država se s Gradom sporila oko zemljišta nekadašnjeg kampa Sv. Dominika, spor je trajao nekoliko godina i Grad Biograd na Moru ga je izgubio.

Biograd je i dalje u pravnoj bitci s državom kako bi u svom vlasništvu očuvao 20 hektara zemljišta koje je, kako ističe gradonačelnik, prirodno bogatstvo i javno dobro svih građana.

- Ništa nije izgubljeno. Ni u snu se ne predajemo niti odustajemo, predmet je na Ustavnom sudu RH. Zadnja pravna instanca je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu. Pravda će u konačnici pobijediti, uvjeren je Knez.

Biograd se oduzimanjem atraktivnog zemljišta surovo kažnjava upravo u godini kad bilježi najbolje turističke rezultate. U pitanju je nekretnina koja je nekad bila društveno vlasništvo i koristila je bivša Šumarija, danas Hrvatske šume, a 1991. godine je prenesena u vlasništvo Grada.

No presudom Vrhovnog suda RH od 11. siječnja ove godine, šume i šumska zemljišta u društvenom vlasništvu i u šumskogospodarskoj osnovi postali su vlasništvom RH. Tom presudom sva takva zemljišta, bez obzira na njihov trenutačni status i namjenu, postaju državno vlasništvo.

- To je nacionalizacija i centralizacija! Svatko tko brani etičke i moralne vrijednosti neće pristati da se Biogradu iz vlasništva briše najvrjedniji resurs, tvrdi Knez te nastavlja da je pristati da se oduzme vlasništvo nad bivšim kampom Sv. Dominik kao "pristati da se uzme duša, pristati ostati bez identiteta i prepoznatljivosti". Više desetljeća generacije Biograđana pošumljavale su brojna područja jer nikada nijedna institucija u njih nije uložila ni kune.

Do ponovnog vlasništva Grad može doći postupkom izdvajanja predmetne nekretnine iz šumsko-gospodarske osnove te za to platiti naknadu, međutim, još nitko i ne zna koliko će ona zapravo iznositi.

Projekti, a ne sporovi

- Prošlo je više od 20 godina, a sud uopće nije uzimao u obzir prostorne planove i stanje na terenu. Spremni smo odustati od suda i platiti pravičnu novčanu naknadu kako bi konačno postali punopravnim vlasnikom zemljišta koje koristimo desetljećima, počevši od kampa pa sve do održavanja brojnih kulturno-zabavnih, sportskih, poljoprivrednih, turističkih i edukativnih manifestacija, poručio je Knez.

Iako je riječ o odluci Vrhovnog suda, nastojat će je osporiti, jer se, naglašava, nakon 21 godine "jednim dopisom želi promijeniti tijek života u gradu" i "očigledno se nisu imali u vidu sve posljedice ove odluke".

No, nije riječ samo o negrađevinskom zemljištu, kako bi se moglo "na prvu" pomisliti. Republika Hrvatska se, naime, knjiži i na dijelove zemljišta na kojima su izgrađene kuće u kojima Biograđani žive već više desetljeća!

Država temeljem Zakona o šumama, između ostalog, traži upis prava vlasništva na parkiralištu hotela Adria iako se tamo nalazi već 70-80 godina, kao i pravo vlasništva na cesti koja povezuje grad s naseljem Kumenat, uključujući i tamošnje stambene i turističke objekte.

- Inzistirat ćemo na zaštiti javnog dobra i vjerujem da će razum prevladati. Ovako ili onako će ostati gradsko vlasništvo, u obranu "svojih" nekretnina stao je biogradski gradonačelnik.

Dodaje da bi mu umjesto spora, ipak bilo draže s državom razgovarati o pokretanju novih projekata i otvaranju radnih mjesta.

 - Ovakve odluke koče razvoj ovog kraja. Hoće li država održavati te ulice, čistiti ih, graditi komunalnu infrastrukturu: rasvjetu, vodovodnu i kanalizacijsku mrežu? - zapitao se Knez.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno