Rastrgana krizom i nemirima EU primila Nobela za mir

Nagrada je uručena predsjedniku EU vijeća Hermanu Van Rompuyu, Komisije Joseu Manuelu Barrosou te Parlamenta Martinu Schulzu. Na kontinentu na kojem ni jedna generacija stoljećima nije prošla a da nije bilo rata i gubitaka ovo je velika stvar, kazao je premijer Zoran Milanović

Europskoj uniji dodijeljena je jučer u gradskoj vijećnici u Oslu Nobelova nagrada za mir, kao priznanje za njezinu ulogu u promicanju mira, pomirenja i ujedinjenja “starog kontinenta”. Kako i priliči organizaciji koja nema jednog vođu, nagrada je uručena predsjednicima triju europskih institucija – predsjedniku Europskog vijeća Hermanu Van Rompuyu, Europske komisije Joseu Manuelu Barrosou te Europskog parlamenta Martinu Schulzu. Ceremoniji je prisustvovalo dvadesetak čelnika zemalja članica Unije, među kojima je bio i hrvatski premijer Zoran Milanović.
Merkel i Hollande
Nobela za mir Unija prima u vrijeme teške ekonomske krize, dok se sve više njezinih članica muči s plaćanjem svojih dugova i ozbiljnim socijalnim nemirima. No, norveški Odbor za Nobelovu nagradu nije gledao trenutne slabosti, nego se usredotočio na povijesnu ulogu koju je Unija odigrala u posljednjih šest desetljeća na uspostavi mira i stabilnosti u Europi. Čelnik Odbora Thorbjorn Jagland u svom se obraćanju osvrnuo na poslijeratnu povijest Europe, posebno izdvojivši njemačko-francusko pomirenje. Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande na svečanosti su sjedili jedno pored drugoga, a dok je Jagland govorio o pomirenju dviju država, ustali su se i okrenuli prema uzvanicima držeći se za ruku, što je pozdravljeno pljeskom.
Jagland je istaknuo da padom komunizma u Europi ipak nije bilo sve riješeno.
– Padom komunizma, vratio se stari problem: Balkan. Titova autoritarna vladavina držala je poklopac nad mnogim etničkim sukobima. Kada je poklopac podignut, žestoki sukobi su opet buknuli na način za koji smo mislili da ga nikad više nećemo vidjeti u slobodnoj Europi, kazao je Jagland, dodavši da “nikada nećemo zaboraviti Srebrenicu, gdje je osam tisuća muslimana masakrirano u jednom danu”.
– Ipak sada EU nastoji položiti temelje za mir također i na Balkanu. Slovenija se pridružila EU-u 2004., Hrvatska će postati članicom 2013. godine, Crna Gora je otvorila pristupne pregovore, a Makedoniji i Srbiji odobren je kandidatski status, naglasio je Jagland. Hrvatsku, kao buduću članicu EU-a, u govoru je spomenuo i Barroso.
Održati obećanje mira
Van Rompuy je odao priznanje utemeljiteljima EU-a na hrabrosti da započnu tako ambiciozan projekt nakon razornog i tragičnog rata.
– Mir je mogao doći u Europu i bez Unije. Možda. To nikada nećemo znati. Ali, on nikada ne bi bio iste kvalitete. Trajni mir, a ne hladni prekid vatre, istaknuo je Van Rompuy, dodavši da je ideja ujedinjenja Europe kao mirovni projekt uspjela, da je rat postao nezamisliv.