DAN LJUDSKIH PRAVA Tri stotine tisuća građana smrzava se tijekom zime

Oko tristo tisuća hrvatskih građana smrzava se zimi – taj je podatak objavljen u jučerašnjim obilježavanjima Dana ljudskih prava, koji se slavi 10. prosinca, kada je Opća skupština UN-a prije sedamdeset godina, 1948.,  usvojila Opću deklaraciju o ljudskim pravima, dokument koji mnogi smatraju jednim od važnijih u povijesti čovječanstva, jer je postao temeljem poslijeratnog sustava zaštite i promicanja ljudskih prava u cijelome svijetu.
Dan ljudskih prava, i ovogodišnju sedamdesetu obljetnicu usvajanja Opće deklaracije, obilježila je Pučka pravobraniteljica priopćenjem o zabrinjavajućoj socijalnoj ugroženosti mnogih građana u Hrvatskoj;  nevladine  organizacije upozorile su na nazadovanje u poštovanju ljudskih prava otkad je Hrvatska 2013. postala članicom EU-a, a i Socijaldemokratska partija (SDP) je priopćenjem upozorila na "potpuni nesklad u proklamiranim vrijednostima Deklaracije i hrvatske društvene stvarnosti".

Brojne posljedice
Više od sedam posto građana – dakle, njih oko tristo tisuća – ne može priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, jedan je od podataka iz priopćenja Pučke pravobraniteljice, koja naglašava kako je petina hrvatskih građana – gotovo milijun – "u riziku od siromaštva", dok taj broj za starije raste i do gotovo trećine. "Siromaštvo je veliki neprijatelj ljudskih prava i partner diskriminaciji, jer često znači život u potpuno neadekvatnim uvjetima, društvenoj izolaciji, a može imati brojne posljedice na zdravlje, obrazovanje ili pristup tržištu rada, kao i dovesti do beskućništva", upozorila je Pučka pravobraniteljica. Ona podsjeća kako nije prihvaćen njezin prijedlog da država snizi PDV na ogrjev, i to uz objašnjenje da bi time bilo manje novca u proračunu. "Ovakve odluke ne ohrabruju, jer je stav države prema ljudskim pravima vidljiv, između ostalog, i u raspodjeli sredstava za najpotrebitije", kaže pravobraniteljica, podsjećajući kako su "ljudska prava ugrožena svima kada su ugrožena jednoj osobi".
Dan ljudskih prava obilježile su i nevladine organizacije, upozorivši na konferenciji za novinare kako zaštita ljudskih prava u Hrvatskoj degradira otkako je zemlja 2013. postala članicom EU-a. Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava kazao je kako je "razina građanskih kompetencija i poznavanja ljudskih prava vrlo niska, naročito kod mladih, što je izravna posljedica nepostojanja građanskog odgoja i obrazovanja za ljudska prava".
Ustvrdivši da "demokracija nije demokracija ako ne štiti najslabije", Sara Lalić iz Centra za mirovne studije (CMS) kazala je kako je izbjeglicama danas uskraćeno "osnovno ljudsko pravo, pravo na traženje zaštite", koje jamče međunarodne konvencije i hrvatski zakoni. U Hrvatskoj, odnos prema izbjeglicama pogoršava se, otežava se rad nevladinim organizacijama, i sve to u atmosferi govora mržnje. Nezadovoljavajući je odnos i prema ostalim manjinskim skupinama, a Sara Lalić upozorava kako su "takve tendencije prethodile strahotama prošlosti".

Neosjetljivost vlasti
Svjetlana Knežević iz organizacije "Budi aktivna – budi emancipiran B.a.B.e." govorila je o neravnopravnosti žena, rekavši kako danas u Hrvatskoj "rovovskom bitkom moraju izboriti ono što je bilo već izboreno". Podaci su porazni: u proteklih pet godina, istodobno s otporom Istanbulskoj konvenciji, utemeljenim na "nepostojećoj rodnoj ideologiji", devedeset žena ubili su partneri ili najbliži članovi obitelji, njih pet samo u prvih osam mjeseci ove godine; jedna je žena zlostavljana svakih petnaest minuta; a jedna od petnaest silovanih prijavi zločin… "Po tome možete pretpostaviti koliko nasilja nad ženama ostaje neprijavljeno", kazala je Knežević. O podređenosti žena u priopćenju se jučer, istim povodom, oglasio i SDP, zahtijevajući provedbu Istanbulske konvencije. Na konferenciji za novinare nevladinih organizacija, o degradaciji socijalnih prava, te o neosjetljivosti vladajućih – uključujući i Ministarstvo zaštite okoliša – prema klimatskim promjenama i nužnosti preorijentacije na čistu energiju, govorile su Ana Vračar iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) te Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije.