KORONA GODINA Zadarska županija predvodnica je sa 65% lanjskih noćenja

Osvrćući se na turističku godinu sa koncem studenog, za koju je podatke eVistora objavio HTZ kazat ćemo početno da smo ostvarili pola lanjskog turizma u fizičkom smislu (noćenja) dok ćemo novce brojiti i nešto slabije, ali kad HNB objavi podatke. I ne smijemo se žaliti jer je to najbolji rezultat na Mediteranu.

Studeni za smrznuti se
U najkraćem ćemo spomenuti ovogodišnji turisitički studeni, iako je malo tog vrijedno spomena.
Ukupan smo imali 95.186 dolazaka, što je pad od 76% i 472.390 noćenja uz pad od svega 54% ali su ovo podaci eVisitora koji broje i vikendaše koji su u tom vremenu upisali 100% lanjskih noćenja, odnosno 146.000. Pa je komercijalnih noćenja bilo 396.000 ili 37% lanjskih a dodati je i 4.111 noćenja u nautičkom čarteru (ipak 54% lanjskih). Hoteli su spali na 20% sa 113 tisuća, a najjačih 150.000 imali su objekti u domaćinstvu, dakle apartmani za najam, koji su uhvatili čak 80% lanjskog posla.
Sasvim neočekivano prva turisitčka regija u zemlji je Zadarska županija sa 85.621 noćenjem, makar od svega 4.600 gostiju, dok su drugi i treće Kvarner i Istra sa po 77.000 noćenja imali po 15-tak tisuća gostiju. Pa vam je jasno da je ovo iskaz vikendaštva na čelu s Virom. Vir je upisao preko 50.000 noćenja, gotovo sve vikendaške, dok je Zadar imao nešto preko 10.000, ali sa 6.000 stranih. Pa ispada da je ova županija ostvarila 82% lanjskih noćenja dok se ostali vrte u najboljih na 50-tak, a Dubrovnik na 26%. U svakom slučaju osim Viranima, svima nam je studeni nabolje zaboraviti.

Turistička godina – prepolovljena
Uz sve nevolje lockdowna, ne tek vanjskog već i domaćeg, makar hoteli formano smiju raditi, a nešto i rade, ukupni broj dolazaka u razdoblju siječanj-studeni iznosio je 7.692.638, što je 37,85% lanjskog, a noćenja sa 54.098.634 se ipak drže na 50,19%. Dakle fizički je godina prepolovljena, makar je to najbolji rezultat na Mediteranu, a kažimo da je svijet pao 70%, a financijski će pad biti i kod nas žešći. Ako zanemarimo predkrizni u nas ipak simboličan siječanj i veljaču sa rastom, preko 90% pada u travnju i svibnju, spas je došao s srpnjem i kolovozom i padom od oko 40-tak posto. Nekomercijalni vikendaški smještaj je bio na 85% sa preko 11 milijuna noćenja. U komercijali sa 22,2 milijuna dominirali su objekti u domaćinstvu dakle iznajmljivački sektor koji su uhvatili 57% lanjskog posla. Sa 8,8 milijuna slijedili su kampovi sa 47% lanjskih noćenja pa hoteli spali na 7 milijuna i 27% lanjskih noćenja. Nautika je sa 1.64 milijuna dosegla 46% lanjskog posla. Komercijala je u cjelini bila na oko 45% lanjske. Pad smo imali sa svih tržišta a najviše gostiju došlo je iz Njemačke, Slovenije, Poljske i Češke koje su donjele 53% turizma a s domaćih 21 dolazimo do tri četvrtine svega.

Zadarska županija kao heroina s fenomenom Vira
Istra je sa 13,5 milijuna noćenja činila 26,5% turizma zemlje sa 47% svog lanjskog učinka. Kvarner je sa 11 milijuna dao 19% svog turizma i ostvario 45% lanjskog prometa. Zadarska županija sa 9,8 milijuna noćenja digla je svoj udjel u hrvatskom turizmu na nikad viđenih 18% (redovni je 13 do max. 14% i s vikendašima) zbog toga što je ostvareno 65% lanjskih noćenja, a što je svima ostalima nedohvatno pa je ispala heroina ove turističke godine. Splitsko dalmatinska je na 9,2 milijuna, Šibensko kninska na 4, a Dubrovačko neretvanska na 2,8 milijuna, Zagreb na 0,76 milijuna.
U tom smo imali fenomen Vira, općeg rekordera sa 2,3 milijuna noćenja. Raspored je 1,4 milijuna domaćih i 852.000 stranih od čega 1,85 milijuna vikendaških (nećemo ih nazvati nekomercijalnim, kako se službeno vode) što znači oko pola milijuna komercijalnih. Zadarskoj je županiji nadodano 930.000 zadarskih noćenja (9. u zemlji), od čega pola (443.664) u iznajmljivačkom odnosno obiteljskom smještaju, koji je ovdje prošao najbolje. Pa je tu još 400-tinjak tisuća biogradskih itd.

Kurioziteti studenog i opći kuriozitet Vira
Svakako najneobičniji je podatak da je Hrvatska tijekom studenog bilježila pad turističkog prometa sa svih tržišta, osim s tržišta Češke koja, uz pad u dolascima, bilježi rast u noćenjima od 65%?!
​Iako se radi o manjim apsolutnim brojkama, takav je rast u noćenjima direktna posljedica nepovoljne epidemiološke situacije u Češkoj kao i strogog ograničavanja kretanja stanovnika (lockdown) te prelazak na online sustav održavanja nastave koji se poklopio s jesenskim praznicima (djeca su bila kod kuće 7 tjedana). S druge strane, u Hrvatskoj je epidemiološka situacija bila povoljnija od one u Češkoj te su se Česi mogli slobodno kretati. Budući da se krajem mjeseca epidemiološka situacija u Češkoj popravila, polako dolazi do popuštanja mjera te se većina Čeha vratila kući.
Drugi kuriozitet je 36% više noćenja u kampovima nego lani u studenom. Makar je to svega 2.773 noćenja svjedoči o dvije stvari – dio kampova počeo je s nastojanjem rada cijelu godinu, što suvremena tehnologija, i činjenica da su mahom u kamperima ili kamp kućama sa svim luksuzom, omogućava, ali i da je mnogima posebno onima bez obveza bilo ugodnije boraviti u našim prostranim i za vremena izolacije kao izmišljenim kampovima nego po doma.
​Fenomen Vira počiva prvenstveno na vikendašima, koji su »skrivili« 75% tamošnjih noćenja, ali se u ovoj korona godini pokazalo da je mnogim strancima, a ne tek domaćim, dominantno Zagrepčanima, ovdje bilo ugodnije boraviti nego u svojoj kući i zemlji. To nije malo postignuće svojevremeno »otpisanog« otoka.

Referentna iskustva za dogodine
– zdravstvena sigurnost i držanje korone pod kontrolom je najvažnija
– biti online sa svime s čim se može
– vikendaši su dobrodošli
– domaći gosti su dobrodošli
– obraćati se i nuditi brzo dostupnim cestovno povezanim susjednim zemljama
– isticati prostranost, mala mjesta, otoke, ruralno zaleđe, beskrajne nenapučene prirodne ljepote i plaže, smještaj kod domaćina u minimalističkim kapacitetima kuća/apartmana s vrtovima, prostrane kampove i čarter flotu u nautičkom raju
– truditi se, ali ne ludovati, i nadati se oko svega ostalog