Iznimno umjetničko blago

Slika korisnika admin
Autor: 
izlozba_zagreb
Mikica Maštrović: izložbom se želi Zbirku predstaviti kroz njezin bogati fond

Izložbom "Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja", postavljenom u Muzeju za obrt i umjetnost, obilježava se 90. obljetnica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Izložba je otovrena 8. prosinca 2009. i bit će otvorena do kraja siječnja. Jedan je to od najznačajnijih kulturnih događaja 2009. godine u Hrvatskoj, a ubrzo je poprimio i šire razmjere. Primjerice, Turistička zajednica grada Beča poziva svoje građane da obavezno posjete ovu izložbu.

Kad se govori o Grafičkoj zbirci NSK onda je potrebno istaknuti kako je riječ o Zbirci bez čijeg dijela građe nije postavljena niti jedna značajnija izložba u Hrvatskoj, dok njezin najvrjedniji fond nije nikada do sada samostalno i cjelovito javno izložen.

- Izložbom "Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja" želi se široj javnosti pokazati ne samo iznimno umjetničko blago stoljećima sakupljane građe, nego i njezina raznolikost. S druge strane, izložbom se želi Zbirku predstaviti kroz njezin bogati fond, te pokušati pokazati sve ono najvrjednije što je Zbirka sakupila i što desetljećima čuva, ali i ono čemu teži, odgovarajući na sva dostignuća suvremene muzeološke prakse, kao i novim tehnološkim dostignućima, kako u načinu pristupa obavijestima o fondu Zbirke, tako i u suvremenim likovnim izričajima na svim područjima i vrstama građe koju sabire i čuva, u vrijeme kada se brišu stroge granice medija, kazala je Mikica Maštrović, voditeljica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagreb. Po njenom mišljenju izložbe u Hrvatskoj obično su 'paket' izložbe, dok je ovo izložba koja otkriva škrinju koja sadrži blago.

Zbog čega ovaj naslov izložbe?

- Naslovom izložbe, "Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja", dakle imenima koja su sadržana u naslovu, želi se ukazati na nekoliko bitnih označnica koje ovu zbirku čini jedinstvenom i drukčijom od ostalih na ovim prostorima.

Kroz umjetničku vrijednost izloženih radova, kroz raznovrsnost u mediju izražavanja, ali i kroz vremensko razdoblje kojim su obuhvaćena djela iz fonda Zbirke, a to je vremensko razdoblje od 16. stoljeća do danas, želi se pokazati kako Grafička zbirka u svom fondu, osim djela koja pripadaju velikanima hrvatske likovne umjetnosti, sadrži i djela koja pripadaju velikanima svjetske umjetnosti, čime se na najbolji način oslikava davno poznata sintagma 'o umjetnosti bez granica'. Tako se djela Jurja Julija Klovića, rođenog Hrvata, koji je umjetničku slavu stekao izvan granica Hrvatske, nalaze uz djela jednog svjetski poznatog Rembrandta.

Pojava Andya Warhola, američkog slikara, dizajnera i filmskog stvaratelja, kao predvodnika pop arta šezdesetih godina, koji pomiče granice poimanja umjetnosti, s temama u kojima se koriste predmeti masovne potrošnje i portreti tzv. super-zvijezda, zatim uporabom tiskarskih tehnika masovne kulture, svoju umjetnost uspijeva približiti najširoj publici doiljm svijeta osobito mladima.

Hrvatski slikar i grafičar Ivan Picelj jedan je od utemeljitelja grupe EXAT 51 i potpisnik manifesta iz 1951. i 1953. u kojima se grupa opredjeljuje za apstraktnu umjetnost. Ujedno, on kao jedini živući umjetnik, koji se spominje u naslovu izložbe, simbolizira otvorenost Zbirke za djela mnogih mladih umjetnika, kao što su radovi Ivane Franke, Ines Krasić i Tomislava Buntaka, kao predstavnika onih umjetnika koji tek dolaze.

Kako i kada se došlo na ideju postavljanja ove izložbe?

- Prva ideja potječe iz 2002., kada smo radili izložbu "Bibliofilska izdanja Zbirke Biškupić". Tada je Božo Biškupić, koji u to vrijeme nije bio ministar, predložio postavljanje izložbe kojom bi se predstavio fond Grafičke zbirke NSK. Meni se to u tom trenutku činilo preopsežno, međutim nekoliko godina poslije sam počela raditi na tome. Riječ je doista o opsežnom poslu. Potrebno je raditi na različitim nivoima, te sam okupila tim stručnjaka. Napravila sam koncepciju te odabrala širi izbor, a onda su stručnjaci suzili odabir.

Sama realizacija?

- Intenzivni rad na postavljanju izložbe je trajao godinu dana. Moram priznati kako sam u posljednje vrijeme, pred samo otvaranje, ponekad spavala tek dva sata dnevno. Radilo se i subotom i nedjeljom.

Postav je doista impresivan?

- Izloženi su crteži i grafike, zatim grafičke mape, plakati, ex librisi i stare razglednice, a svaki od ovih medija je predstavljen kao zasebna cjelina i vrijednost unutar medija nastanka. Pri tome se osobito vodilo računa da ona bude jednako zanimljiva i stručnjacima, kao i ljubiteljima umjetnosti, ali i onima koji će to tek postati.

Izložba je u prvom redu hommage umjetnicima čija se djela izlažu, stoga je na izložbi naglašena uloga umjetnika Artura Schnaidera, profesora povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i čovjeka koji je najbolje naticipirao potrebe studenata, znajući da bez neposrednog dodira s likovnim djelom, nema ni pravog studija povijesti umjetnosti . Uz njega su, kao zastupnika Sveučilišta, kao članovi povjerenstva za osnivanje Zbirke iz redova umjetnika bili Ljubo Babić, Tomislav Krizman i Menci Clement Crnčić. Stoga izložbu i započinjemo djelima ove trojice slikara.

Među brojnim autorima prisutni su i Zadrani?

- Tako je. Istaknula bih djela Josipa Zankija i Igora Rončevića, umjetnika bogate karijere koji izvrsno promoviraju Zadar. Tu su i brojni drugi, a Zadar je prisutan i na razglednicama.

Jeste li zadovoljni promidžbom?

- Svakako, bili smo svugdje, za izložbu se čulo u svim medijima. Na HTV-u su nas puno pratili, bili smo dva puta u Dnevniku, zatim u Pola ure kulture... Također, jako puno tekstova bilo je u tiskanim medijima, od Jutarnjeg koji nam je bio medijski pokrovitelj do Vjesnika u kojem smo se tri puta pojavili.

Kakva je posjećenost izložbe?

- Izložbu dnevno posjećuje zaista velik broj ljudi, posebice u grupama. Već 9-og prosinca, dakle dan nakon otvorenja, 22 grupe su bile u razgledavanju. Česte su posjete studenata, a posebno je zanimljiv obiteljski dan. Izložba će vjerojatno biti otvorena i duže od predviđenog..

 

Veliko otvorenje
Na svečanosti otvorenja bilo je oko 2000 ljudi, a izložbu je otorila premijerka Jadranka Kosor. Osim nje svečanosti otvorenja prisustvovali su ministar kulture Božo Biškupić, te zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Jelena Pavičić Vukičević. Samo otvorenje bilo je dosta zanimljivo, posjetitelje su dočekivale Bučanove "Žar ptice".

 

Što je izloženo?
U sklopu izložbe "Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja" izloženo je oko 800 djela hrvatskih slikara i grafičara kao i likovna djela stranih autora u razdoblju od 16. do 20. stoljeća. Iz skupine hrvatskih autora valja izdvojiti crteže Julija Klovića, grafike Andrije Medulića Schiavonea i Martina Rote Kolunića, crteže i grafike Miroslava Kraljevića, Josipa Račića, Milana Steinera, Ljube Babića, Tomislava Krizmana, Menci Clementa Crnčića, Krste Hegedušića, Vladimira Becića, Vlahe Bukovca, Slave Raškaj, Milivoja Uzelca, Ivana Lackovića Croate, Josipa Generalića, Antuna Motike, Miljenka Stančića, Andrije Maurovića, Julija Knifera, Miroslava Šuteja, Ede Murtića, Ivana Kožarića, Ivana Picelja, Borisa Bućana, Borisa Ljubičića, Mihajla Arsovskog, Mirka Ilića i mnogih drugih. Od stranih umjetnika izložena su, kao posebno vrijedna, djela Rembrandta Harmensza van Rijna, Fischera von Erlacha, Honore Daumierea, Oskara Kokoschke, Georga Grosza, Andya Warhola, Maxa Pechsteina i Kaethe Kollwitz. Pored crteža i grafika, iz bogatog fundusa Grafičke zbirke izložene su i mnoge grafičke mape od kojih ističemo Mapu proljetnog salona (1920.), zatim mape koje potpisuju umjetnici kao što su Vilko Gecan, Marijan Detoni, kao i već nadaleko poznata Jama koju su na stihove Ivana Gorana Kovačića grafikama popratili Zlatko Prica i Edo Murtić. Od stranih autora predstavljena je grafička mapa Mavena koju potpisuju Joan Miro i Radovan Ivšić. Svakako valja istaknuti grafičke mape nastale u nakladi Zbirke Biškupić što ih Zbirka posjeduje u cijelosti. Tu su i najstariji hrvatski plakati, među kojima se izdvajaju secesijski plakati, kao i plakati Sergeja Glumca, Borisa Bućana, Borisa Ljubičića i Mihajla Arsovskog. Iz bogate zbirka ex librisa izloženi su vrijedni primjerci iz razdoblja procvata tih knjižnih listića u Hrvatskoj od početka 20. stoljeća, a osobito su vrijedni primjerci ex librisa iz zbirke Emila Laszowskog. Predstavljena je i zbirka razglednica koja sadrži više od sto tisuća primjeraka od kojih je veliki broj onih nastalih na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

 

Životopis

Mikica Maštrović diplomirala je Povijest umjetnosti i Filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zadru, a magistrirala na društvenim znanostima, iz polja informacijskih znanosti (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), smjer: Muzeologija.

Od godine 1978. neprekidno je zaposlena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a 1994. imenovana je voditeljicom Grafičke zbirke.

Obnaša dužnost (već u drugom mandatu) predsjednice Upravnog vijeća Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti u Zagrebu. Suradnica je Hrvatskog biografskog leksikona i Hrvatske likovne enciklopedije.

Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu predaje izborni predmet Dokumentacija i zaštita grafičkog djela.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno