Preživjeli i dočekali izlaz iz krize?!

Slika korisnika admin
tankerska_plovidba
Nova prinova uskoro u floti Tankerske plovidbe

Završetkom 2009. godine počelo je podvlačenje crte pod gospodarske djelatnosti pa i onu za Zadarsku županiju posebno važnu - brodarsku.

U 2009. godinu ušli smo na valu užasne krize brodarstva otpočete u zadnjem kvartalu 2008. godine, kada su cijene vozarina posebice brodova za suhe terete doživjele jedan od najvećih padova u povijesti, a nakon najviših prethodnih visina u brodarskom svijetu. Kasnije se tome pridružio i pad tankerskih vozarina te je kriza zahvatila cjelokupan pomorski svijet. Bilo je to gore od povratka u zadnju dekadu 20. stoljeća u kojoj je nekadašnja hrvatska brodarska flota s početka 1990. sa oko 4,5 milijuna tona svedena na nešto preko 2,5 milijuna tona.

Preživljavanje bez "grickanja" rezervi

Sva su očekivanja išla k tome da će 2009. godinu hrvatsko brodarstvo završiti s enormnim gubicima i grickanjem prethodnih rezervi pokušati preživjeti.

Svi su izgledi da godina završava - dobro, odnosno da flota nije smanjena već i simbolično uvećana, da će na kraju zbir dobiti i gubitaka dati nešto blage "pozitive" makar uz nešto rasprodaja, odnosno da najbitnije tvrtke nisu morale segnuti u stečene i sačuvane rezerve da bi preživjele 2009. godinu. Naravno da to nije za usporediti s više stotina milijuna kuna dobiti iz godine prije. No isto tako najveći dio novogradnji ugovorenih u konjukturi nije otkazan te je pred nama razdoblje uvećanja flote.

 Zadnji kvartal 2008. razbio je višegodišnju (istina gotovo prethodno neviđenu) seriju konjukturnih godina udarom iz više pravaca. Slom svjetskog financijskog tržišta doveo je u pitanje financiranje novih gradnji, a svijet ih je bio prepun. Slom se odrazio na realni sektor i drastičan pad svjetske trgovine, a time i potrebe za flotom. Golem dio flote ostao je bez posla, a brodovi za suhe terete počeli su voziti ispod svake cijene isplativosti, dakle, sa svakim novim ugovorom uvećavajući gubitke. Suhim se teretima od polovice godine, negdje i prije pridružila i neisplativost vozarine za tankere te i oni od polovice godine voze gubitke. No na sreću klasični suhi tereti od tad su krenuli u oporavak.

Flota je preživjela

Oporavak prije svega Kine, Indije i dalekoistočnih zemalja, potom postupno i niza razvijenih zemalja, rezultirao je povećanjem prometa i dizanjem cijena vozarina za suhe terete do razine isplativosti. Tankerski promet nije bio te sreće. No njima je u prosincu pomogla - žestoka zima i nedostatak nafte, odnosno vozarine su u prosincu, a isto vrijedi i za aktualni siječanj prešle u "pozitivu".

Ukupni kapaciteti teretnih brodova 13 članica Udruge "Mare Nostrum", koja okuplja domaće brodare u međunarodnoj plovidbi, još nisu ažurirani na dostupnim web stranicama. No iz praćenja trenda kroz godinu moguće je vidjeti d aje došlo do blago povećanja nosivosti flote. Ovog trenutka svi brodari imaju oko 3,1 milijun tona s predvodnicima u Tankerskoj plovidbi (oko 1,4 milijuna, odnosno Atlantskoj plovidbi sa preko 800.000 tona).

 Blago je rastao kapacitet putničke flote prije svega zahvaljući državnom ulaganju u flotu Jadrolinije, što se, nažalost, neće značajnije nastaviti i u ovom kriznom vremenu.

Tankerska plovidba

Tankerska je plovidba upisala prinovu Olib, iz splitskog škvera završavajući nekoliko ciklusa moćnih gradnji na domaćim navozima. Ovog trenutka Tankerska je pred preuzimanjem čak četiri novogradnje moguće do svibnja. Riječ je o dva korejska i dva kineska broda za suhe terete. U knjizi je još četiri broda, dva iz Koreje i dva iz Rijeke (specifičan ugovor Vlade RH i 3. maja, odnosno Uljanik plovidbe i Tankerske plovidbe), a sve product carrieri.

Tankerska je zahvaljujući ugovorima o vremenskom najmu, potpisanima za konjukture, kasnije nego su srušene svjetske vozarina ne "spot tržištu" uletjela u niske cijene te je za prvih devet mjeseci iskazala blagu dobit, iako je treći kvartal bio "grickanje zaliha". No spas je došao s oštrom zimom na sjevernoj hemisferi i povećanjem potrošnje goriva koja je tankerske vozarine od prosinca prebacila u dobitnosne. Time se prema procjeni koje iznosi kapetan Ive Mustać, predsjednik uprave Tankerske plovidbe, omogućuje da i 2009. godinu, za koju je na Skupštini dioničara ovog ljeta najavio da će završiti s gubitkom, završe makar sa simboličnom dobiti. Što je još važnije da za preživjeti prethodnu godinu, nisu morali zagristi u zalihe za krizu i golem investicijski ciklus od kojeg ne odustaju.

Dileme o godini pred tankerašima

 Daljnje procjene imaju za tankeraše dvije varijante. Jedna je već dugo vremena aktivna i kazala je da će vozarina ostati niske, a tankeraši voziti gubitke. Bazirana je na stanju do prosinca, ali još više na činjenici da oporavak svjetskog tržišta i ekonomije neće biti toliko brz. Konačno da se u ovoj pa i idućoj godini u svjetsku tankersku flotu očekuje golem priljev novih brodova. Oni su naručeni u doba konjukture i vrhunske dobiti s procvatom svjetskog tržišta. No sad će uvećati flotu kad posla ni za postojeću nema. Spas ili barem ublažavanje nevolje očekuje se od prihvaćanja odredbi međunarodne konvencije kojom su razvijenije zemlje već zabranile promet tankerima s jednostrukim dnom i oplatom. U međuvremenu i Kina je već prihvatila, a očekuje se i od dijela drugih zemalja. To bi ipak dovelo do raspreme dijela flote, dakle, više posla za naše tankeraše koji su među prvima u svijetu modernizirali flotu u potpunosti.

 Druga sada iznikla optimističnija varijanta. Kapetan Mustać navodi je prema procjenama Lloyda, a kaže da bi već ova godina donijela izlaz iz krize. Valja kazati, kada je zdravlje našeg najvećeg brodara u pitanju, da im brze četiri prinove dolaze iz onog u njih manje zastupljenog dijela flote - bulk cariera, a oni na sreću već imaju pozitivne vozarine. No odnos tonaže tankera spram brodova za suhe terete kod njih je takav da bez oporavka tankera ne mogu očekivati dobro poslovanje.

Atlantska plovidba

Atlantska je plovidba kroz 2008. i nešto prethodnih nadmašila sve viđeno iznosom dobiti i brojem narudžbi, odnosno razvojem u cjelini. Onda je udarila kriza s odlukama da neke brodove i prenamijene (tako sad prvi put imaju tanker), neke rashoduju, od minimuma i odustanu, ali ostanu u visokom broju novih gradnji. Dubrovčani su prodali tri broda - veterana, a s dalekoistočnih navoza stigle su novogradnje "AP Držić" i "AP Sveti Vlaho".

 Uglavnom Atlantska je vozila gubitke do polovice godine kada se oporavilo tržište suhih tereta i od kada se gubitak smanjuje. Kapetan Ante Jerković svojevremeno je procjenjivao gubitak na moguće i 30-ak milijuna dolara, a u prvoj polovini godine gotovo je tako i išlo, da bi sadašnje procjene govorile o smanjenju gubitka na oko 10-ak milijuna kuna. Time sve projekcije Atlantske i svi ugovori o novogradnjama ostaju neupitni. Atlantska je i bila među junacima burzovnih kotacija u zemlji, nakon katastrofalnog pada dionica krajem 2008. godine s dobrim oporavkom. Konačno Atlantska je već segnula u druge djelatnosti - odnosno turizam i zračni prijevoz.

Ostali

Poljska Uljanik Plovidba iskazat će dobit, moguće i veću od 10 milijuna dolara. Nedavno su i preuzeli prvi iz serije brodova iz 3. maja. Jadroplov također očekuje pozitivno poslovanje, dijelom zbog oporavka tržišta, dijelom zbog raspreme dvaju brodova. Krah kontejnerskog tržišta i feeder servisa, odustajanje države od sufinanciranja, osjetila je najteže Lošinjska plovidba. Prodali su tri broda i bitno smanjili flotu. Generalnog gledano, dogodio nam se krah kontejnerske flote, a za sad se i ne vidi izlaz.

   Kada su u pitanju specijalni brodari i Brodosplit i Jadranski pomorski servis bili su aktivni u nabavi novih plovila. No JPS-u se dogodio gubitak dužobalnog servisa - razvoza što je uvjetovalo rasprodaju dijela flote.

 Jadrolinija je pak upisala tek jedan novi trajekt i raspremu znanih nam Ivana Zajca i Borika.

 Godina uspješnog preživljavanja

 Stanje flote, detaljnije će biti uskoro objavljeno, dobro je, odnosno tonaža nije smanjena već simbolično uvećana, a brodari ostaju pri ranijim narudžbama, a neki se tek spremaju u njih.

Kada su poslovni rezultati u pitanju oni su ugodno iznenađenje, makar daleko od radosti. Uglavnom izgledi su da se flota za prijevoz suhih tereta izvlači iz krize već u 2010. godini, dok se za tankersku flotu to još uvijek ne može nedvosmisleno kazati.

Dobro je što izgleda da će se brodari iz ovih nevolja izvući sami. Od države ovog trenutka neke pomoći, i da je trebaju, ne bi mogli dobiti. Naravno, osim one koju već uživaju u smislu prihvaćenog zakonodavstva sinkronog EU kojim su oslobođeni od plaćanja poreza na dobit, što je zasigurno pridonijelo sposobnosti sadašnjeg preživljavanja. Naime, domaće tvrtke time ušteđen novac ostavile su u funkciji razvoja i očuvanja svog posla, a nisu se kao mnogi kolege iz svijeta igrale na burzovnim tržištima i krahirale.

 GODINA POMORACA

Međunarodna pomorska organizcija (IMO), specijalizirana agencija UN-a sa 169 zemalja članica, proglasila je 2010. godinu godinom pomoraca.

Pomoraca je približno 1,5 milijuna, a na sasvim konkretan i direktan način omogućuju život oko 6,5 milijardi ljudi koliko nas na svijetu ima. Kako? Time što se preko 90 posto svjetske trgovine odvija morem, što znači da bez pomoraca svijet kakvog poznajemo ne može postojati, a time ni svjetska ekonomija.

Pomorci tu važnu i tešku zadaću i danas uz sav napredak tehnike obavljaju u vrlo složenim uvjetima. Nevremena i olujna mora i dalje su takva, klimatski i svi drugi udari postoje i makar morima plove supermoderni giganti od brodova to "kruh sa sedam kora" nije učinilo puno mekšim. Nažalost, i danas su tu pirati čije akcije posebno pratimo na jednom od najprometnijih koridora svijeta između Adena i Roga Afrike, odnosno na putu k Suezu. Uz to pravni položaj u današnjem svijetu ubrzane trgovine i nevolje s odgovornošću pomoraca možda najbolje opisuje položaj i sudbina našeg kapetana Kriste Laptala.

 Hrvatska daje svijetu oko 32.000 pomoraca te ne spadamo u zemlje koje brojnošću strše u svjetskim razmjerima poput, recimo, Filipina, ali tradicija i kvaliteta razlog su uvažavanja ovdašnjih pomoraca u najuglednijim svjetskim kompanijama. Uostalom oko 6.500 je procijenjen broj naših pomoraca, što plove za domaće kompanije, dok je preko 26.000 nositelja breveta angažirano za svjetske kompanije. Time unatoč brojkama Hrvatska spada u važne pomoračke zemlje.

Zadarska županija od davnih procjena (sredinom 50-ih godina prošlog stoljeća kada je traženo osnivanje jedne brodarske kompanije u Zadru) prednjači po broju pomoraca u zemlji dajući 40 i više posto brodarskog kadra u zemlji, a procjenjuje se da je iz ove županije preko 3.000 školovanih pomorskih časnika.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno