Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

Priješka gajeta – Od Mula do Foše

Autor: Pavao Jerolimov

11.01.2010. 23:00
Priješka gajeta – Od Mula do Foše


Bez obzira kako Davor Klarin naslovio svoje fotodokumentarne izložbe: “Lastavica mora”, “Sveti brod”, “Gajete i brodi”, “Od Mula do Foše” ili nekako drugačije, one će i dalje svojom zanimljivošću, ljepotom i porukom plijeniti posjetitelje. Mnogi će posjetitelji zaploviti u davno minule dane bezbrižnog djetinjstva i odrastanja na otoku, a oni poduzetniji nostalgičari pokušat će vratiti i obnoviti stare gajete, ili naprosto napraviti nove
Prije više godina moj me prijatelj Davor Klarin onako diskretno, dok smo pripremali jednu izložbu, upoznao s podatkom kako ima velik broj fotografija raznih brodova te kako bi bilo zgodno upriličiti izložbu začinjenu s poezijom na njihovu temu. Ta mi se ideja učinila dobra, povezati tehniku, tj. plovila, i poeziju, no nisam tome pridavao neku posebnu pozornost sve do ljetos kada je Davor napokon odlučio prikupljene materijale pokazati javnosti.
Ostao sam zadivljen vidjevši prikupljenu građu. Naime, Davor Klarin gajetama nije pristupio samo kao fotografskom i izložbenom materijalu već mnogo šire i dublje. Dao mi je na uvid mnoštvo fotografija, znanstvenih članaka, studija i rasprava, nacrta, skica i koječega još vezanog za gajete. Impresivna je i prikupljena zbirka poezije o gajetama, uglavnom na čakavštini, od Istre preko Kvarnera i Hrvatskog primorja do sjeverne, srednje i južne Dalmacije s posebnim naglaskom na zadarski kraj. Svakako zadivljuje i činjenica kako je u svom istraživačkom radu o gajetama Davor među inim išao do samih povijesnih početaka, kako pojma imena tako i izgradnje gajeta. Malo tko od nas znade kako je brod našeg djetinjstva vezan za poznati Trojanski rat i Eneju te njegovu dadilju Kaietu, po kojoj je brod i dobio ime. Povijest toga broda, stara preko 3000 godina, svakako je više nego zanimljiva. Sve moguće tehničke i civilizacijske novotarije, u tom dugom vremenskom razdoblju, nisu znatnije promijenile ni izgled, ni funkciju ni maritimnost gajete kakvu mi danas poznajemo, bez obzira bila ona na jedra ili na vesla.
Prikaz gajete
Istaknimo i naglasimo kako je Davor Klarin u svojim esejima, kao popratnom materijalu kataloga u nekoliko ostvarenih izložbi ovoga ljeta, dao prikaz gajete ne samo kao jednog povijesno tehničkog fenomena, već i njenu vrlo važnu sociološku i ekonomsku ulogu u razvoju naših otoka. U svojim esejima o gajeti Davor Klarin među ostalim navodi i ovo: “Kada se potrebi za održavanjem posjeda pridodaju i potrebe u ribarstvu, tada je potpuno razumljivo da većina kućanstava nije mogla preživljavati bez gajete. Još su nam u živom sjećanju procesije jedara na putu iz Foše, Gaženice, Privlake, Rivnja i ostalih prijeških posjeda prema Preku. Gajeta je bila članom svakog domaćinstva i bez nje se nije moglo zamisliti život na otoku. Gajetu se gledalo, pazilo i mazilo. Gajeta se prva u obiteljskoj hijerarhiji trebala namiriti: novo jedro, dobro veslo, veliko sidro, čvrst jarbol i lantina. Ljepota gajete očitavala se u njenoj svestranosti i originalnosti. Gajeta je trebala biti dovoljno čvrsta i robusna za prijevoz tereta, ne preteškom na jedru i veslu, otvorene štive da se može ukrcati tovar, šuma i mast. Prosječna veličina broda dopuštala je da s njim upravlja obiteljska posada. To nije jednonamjenski brod, profiliran i pripremljen za specifičnu posadu i specifičnu namjenu. Ona je morala predstavljati nekoliko brodova u jednom!”
Izložba naslovljena “Priješka gajeta – Od Mula do Foše” svečano je otvorena tjedan dana pred Božić u Zadarskom klubu u Zagrebu i otvorena je do kraja siječnja 2010. Predstavljen je izbor fotografija vezanih samo uz Preko i Zadar, a izložba je upriličena povodom dvadesete obljetnice prvog organiziranog okupljanja mještana Preka u Zagrebu. Uvodnu riječ povodom godišnjice dao je prof. dr. Šime Mihatov, a izložbu je otvorio načelnik općine Preko Ante Jerolimov. U programu su brojnim recitacijama čakavske poezije sudjelovali Milena Dundov i Jure Brižić te jedan od najpoznatijih zaljubljenika u gajete Željko Jerat, predsjednik udruge Latinsko idro, a program je vodio Pavao Jerolimov, autor postava izložbe i kataloga. Izložba je pobudila veliko zanimanje među zagrebačkim Prečanima, a već ranije bila je tražena u više mjesta. Naime, spomenuta izložba prvi put je predstavljena javnosti 5. kolovoza 2009. za Dan domovinske zahvalnosti u Preku i u nepunih pet mjeseci ostvarena je u pet različitih mjesta. Nakon Preka postavljena je u Murteru, potom Zadru (u okviru manifestacije Zadar-more), Crikvenici i sada u Zagrebu, a već su najavljene potražnje u još nekoliko mjesta zadarske i šibenske okolice. Štoviše, sama je izložba, za vrijeme gostovanja u Murteru, pobudila i elektronske medije te je među inim snimljena i početkom prosinca prikazana tv-emisija “Gajeta – sveti brod”, upravo po nazivu murterske izložbe i u osnovi tog dokumentarnog filma bile su izložene fotografije Davora Klarina.
Veliko zanimanje
Zanimljivo je potražiti odgovor zašto je Davor Klarin pobudio tako veliko zanimanje za gajete u tako kratkom vremenu, a nije riječ o likovno-umjetničkim djelima, niti umjetničkim fotografijama već samo o dobro pripravljenim reprodukcijama. Razgledavanjem izložbe mnogima se „odvrtila” povijest, vratile sličice i sjećanja iz najranijeg djetinjstva. Draž, ali i uspjeh, ovih izložbi i jest u njihovoj naglašenoj emotivnosti i nostalgičnosti, no ne bismo smjeli izostaviti i njihovu likovnost. Tehnički i likovno fotografije su pripremljene vrlo profesionalno, s naglašenom dopadljivošću. Poigravši se starim razglednicama i požutjelim fotografijama, promjenivši im veličinu, dodavši „ruho” (karton i okvir) Davor im je udahnuo novi život, novi smisao.
Bez obzira kako Davor Klarin naslovio svoje fotodokumentarne izložbe: “Lastavica mora”, “Sveti brod”, “Gajete i brodi”, “Od Mula do Foše” ili nekako drugačije, one će i dalje svojom zanimljivošću, ljepotom i porukom plijeniti posjetitelje. Mnogi će posjetitelji zaploviti u davno minule dane bezbrižnog djetinjstva i odrastanja na otoku, a oni poduzetniji nostalgičari pokušat će vratiti i obnoviti stare gajete, ili naprosto napraviti nove. Ploviti će gajeta izložbenim salonima, elektronskim medijima, našim srcima, a možda jednog dana ponovno od Mula do Foše.