Ribarska 2009. – bogati ulovi i mnogo problema

Imali smo dobar ulov srdele, relativno dobar ulov tuna, i koćarski ulov bio je dobar, uzgoj također. Sve je to bilo dobro, osim najvažnijeg, tržišta

Kroz sljedeća dva, tri mjeseca statistički će se obrađivati minula, 2009. godina. Za hrvatsko morsko ribarstvo konačne brojke u jednom dijelu statistike bit će izuzetno povoljne, puno bolje nego za veći dio nacionalnog gospodarstva. Kod neupućene javnost one će pokriti stvarnu sliku našeg ribarstva koja, ipak, nije tako blistava, već je na razini ostalih gospodarskih subjekata. Ribari su dobro lovili, ali nisu jednako uspješno poslovali.
– Protekla godina bila je ribolovno uspješna, komentira mr. Miro Kučić, bez sumnje najbolji poznavatelj našeg ribarstva. Ribolov, međutim, njega treba dijeliti od kompletnog ribarstva, to su odvojene kategorije. Imali smo dobar ulov srdele, relativno dobar ulov tuna, odnosno onoliko koliko smo smjeli uloviti, i koćarski ulov bio je dobar, uzgoj također. Sve je to bilo dobro, osim najvažnijeg, tržišta. S jedne strane recesija, a s druge tragičan odnos prema izvozu, a ribarstvo je izvozno orijentirana djelatnost, koja na inozemno tržište plasira više od 70 posto ulova.
Do konačnih i preciznih podataka o ukupnom ulovu pričekat ćemo još koji mjesec. U ribarskim krugovima procjenjuje se da će biti veći od 60.000 tona. Uz uzgoj, slatkovodni ribolov, te ulove ostalih sudionika u ribolovu, a njih je puno, ukupna produkcija približit će se brojki od 70.000 tona.
Značajnom povećanju ulova, koji je u 2008. iznosio nešto manje od 50.000 tona, pridonijelo je i povećanje ribolovne flote. U toku prošle godine u ribolov se uključilo nekoliko novih brodova izgrađenih u sklopu državnog programa obnove i modernizacije flote. Svi oni imaju velike ulovne kapacitete, jednako kao i više polovnih, ali velikih i kvalitetnih brodova kupljenih u inozemstvu. Hrvatska ribolovna flota povećana je lani za 15 – 20 brodova.
– Na planu obnove flote učinjen je veliki i kvalitetan pomak, ocjenjuje Miro Kučić. Kupljeni su kvalitetni brodovi, oni daju veću sigurnost, omogućuju veće ulove, tehnološki su znatno bolji. I ono najvažnije, radni i životni uvjeti ribara na njima su puno kvalitetniji. Nadam se da će to pridonijeti povratku mladih u ribarstvo i na brodove. U posljednje vrijeme ribarski nam se kadar drastično osipa, ova poboljšanja trebala bi to zaustaviti.
Ribari godinama ukazuju na neophodnost gradnje hladnog lanca, ali pomaka zasad nema. Možda će ga donijeti ova godina?
– Hladni lanac jedan je na listi problema, njih je mnogo u našem ribarstvu, ističe Miro Kučić. Mnogo ključnih problema nije riješeno. To su privezišta, iskrcajna mjesta, neorganiziranost tržišta, odnosno njegovo nepostojanje, logistika, odnosno kompletna infrastruktura. Najgore je što u našem ribarstvu nema sigurnosti. Najveći je problem u glavama, generalno kod nas u Hrvatskoj. Mi moramo korjenito promijeniti odnos prema moru, moramo shvatiti da je u moru naša budućnost i prosperitet. More treba biti baza svake razvojne strategije u našoj zemlji.