Linić nudi narodne obveznice

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Sada je važno da pokažemo koliko smo odgovorni prema potrošnji novca kojim država raspolaže - Slavko Linić

Ako Vlada u ovoj godini uspije stabilizirati državne financije i sačuvati kreditni rejting, Hrvatska bi u sljedećoj godini mogla izdati "narodnu obveznicu", odnosno država bi se mogla značajnije zadužiti kod svojih građana i poduzeća. Mogućnost da obveznicu ciljano ponudi građanima i poduzećima koji u bankama ukupno imaju više od 200 milijardi kuna depozita najavio je ministar financija Slavko Linić, ali je pri tome naglasio kako se mora stvoriti niz preduvjeta da bi takva akcija Vlade bila uspješna, kao što je to nedavno bio slučaj u Belgiji koja se kod svojih građana zadužila za šest milijardi eura i to po kamati od 3,5 do 4,2 posto, ovisno o roku dospjeća obveznica (tri, pet ili osam godina).

Razvijanje modela

- Prvo moramo svoriti preduvjete. Kako se izradom novog proračuna i povećanjem investicija koje jedine mogu stvoriti gospodarsku aktivnost borimo za povjerenje investitora i kreditnih agencija, tako se moramo boriti i za povjerenje građana. Tek kada steknemo njihovo povjerenje, možemo im i ponuditi obveznicu, kazao nam je Linić, dodajući da se to neće dogoditi prije sljedeće godine.

Na pitanje koliko bi ta obveznica iznosila, bi li se njome refinancirao dug ili prikupljala sredstva za investicije, te kolika bi se kamata ponudila građanima, Linić odgovara da se u ministarstvu "ne bave razvijanjem modela, nego stvaranjem preduvjeta da se takav potez povuče".

- Sada je važno da pokažemo koliko smo odgovorni prema potrošnji novca kojim država raspolaže, da rasteretimo gospodarstvo, samo tako možemo zadobiti povjerenje, kaže Linić.

Kamate i ročnost

Iako ministar ne želi govoriti o kamatama i ročnosti obveznice, sigurno je da bi ročnost bila dulja nego na štednju u bankama, ali i da bi kamata bila značajno veća. Ekonomski stručnjak Željko Lovrinčević upozorava da bi se model morao dobro razraditi, te da bi pitanje svih pitanja bilo hoće li obveznica biti kunska ili u eurima.

- Ključno je i povjerenje u Vladu i njezine institucije, bez toga nema takozvane narodne obveznice. Građani će procijeniti što im se više isplati, ali i gdje je veća sigurnost, u bankama ili u obveznici, napominje Lovrinčević.

Ako Vlada u sljedećoj godini pokrene taj projekt i ako građani štednju preusmjere u obveznicu, to bi moglo utjecati i na visinu depozita u bankama i na kamatu na štednju. Iz PBZ-a poručuju da bi određenom broju građana mogao biti zanimljiv takav alternativni oblik ulaganja, što će ovisiti o nizu čimbenika, primjerice uvjetima ponude i situacije na tržištu.

- Smatramo da to ne bi imalo nekog značajnijeg utjecaja na depozite u bankama, odgovaraju iz PBZ-a.

Ključni izazov

Iz Zagrebačke banke pak upozoravaju da je jedan od ključnih izazova financiranja novog deficita, pa i refinanciranja dijela već postojećeg duga države, kako ih financirati a da se istovremeno ne prouzroči manjak izvora sredstava za financiranje privatnog sektora, odnosno gospodarstva.

- Takav "squeeze out" efekt sada je i veći nego prijašnjih godina jer su mogućnosti vanjskog financiranja i za državne institucije i za banke suženije pa će dio kreditiranja rasti primarno od lokalne štednje. Taj izazov ne bi bio manji ako bi država razmišljala o ideji da se umjesto putem financijskih institucija planirala financirati od građana jer za toliko manje ostaje bazno raspoloživog izvora za kreditiranje gospodarstva, ističu iz Zabe. Dodaju i da je teško prognozirati koliko bi ta obveznica bila atraktivno ulaganje za jedan dio štediša, jer će to ovisiti o uvjetima koji bi se ponudili, odnosno bi li ona bila bitno atraktivnija od dosadašnjih izdanja koja su građanima i sada dostupna za ulaganje i trgovanje putem banaka ili financijskih institucija, uz povoljnije naknade nego kod kupnje dionica.

Dugoročno ulaganje

Da građani i poduzeća i trenutno mogu ulagati u državnu obveznicu, ističu i u Erste banci, ali priznaju da je moguće kod primarnih aukcija ciljati veću prisutnost građana i poduzeća. Što se tiče prednosti obveznice kad su kamate u pitanju, ta banka napominje da su prinosi na obveznice isti kao i kamatna stopa tržišne kategorije i ovise o brojnim faktorima.

- Ulagač treba biti svjestan kako su obveznice dugoročnije ulaganje, a koje je za razliku od klasičnog depozita izloženije tržišnim rizicima, odnosno promjeni cijene obveznice. Tako uz potencijalno veći prinos dolazi i nešto veći rizik, upozoravaju iz Erste banke. Kažu i da je teško procijeniti utjecaj na bankarski sektor jer će interes građana, osim preferencija prema takvom proizvodu, ovisiti i o trenutnim tržišnim uvjetima.

Njemačka na zaduženju još zaradila
Dok Hrvatska sa zebnjom čeka što će se dogoditi s njezinim kreditnim rejtingom, o čemu će ovisiti i visina kamata po kojima će se zaduživati, investitori su Njemačkoj, umjesto da ubiru prinos, platili da kupe njezinu obveznicu. Tako će njemačka država na zaduženju ostvariti prinos od oko jedan posto, umjesto da zaradu bilježe oni koji su joj novac posudili. Za zemlje poput Hrvatske to nije dobra vijest, jer ona sugerira, upozorava Željko Lovrinčević, da su oni koji imaju novac spremniji na njemu nešto izgubiti kako bi ga spremili na sigurno, nego ulagati u nesigurne države uz visoke kamate. Španjolci su, primjerice, zadnju obveznicu izdali uz kamatu od sedam posto, a Mađari, kojima je rejting snižen na "junk" (smeće), nisu uspjeli plasirati obveznici ni uz deset posto kamate.
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno