Mediji će postati taoc tuđih mišljenja i stavova

Nakon što je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila  kako će prema Zakonu o nedopuštenom ponašanju na Internetu  odgovornost za objavljeni sadržaj na društvenim mrežama biti na upraviteljima društvenih mreža, dok će revizijom Zakona o elektroničkim  medijima urednička odgovornost u medijima postojati i za komentare  koji se objavljuju u mediju provjerili smo s urednicima i vlasnicima zadarskih medija što će ovo značiti za njih. Također, kontaktirali smo i  stručnjake iz područja medija da nam kratko prokomentiraju nove  odredbe zakona.
Hoće li se na ovaj način ograničiti sloboda medija? Hoće li ove nove  odredbe otežati ionako težak rad novinara u izvještavanju? Do kud ide  odgovornost urednika, odnosno medija? Trebaju li odgovarati samo za  medijske sadržaje koje produciraju zaposlenici medija ili će sada morati  odgovarati i za brojne sadržaje koji nastaju participacijom građana u  stvaranju medijskih sadržaja, odnosno korisnika medija? Koliko se može  utjecati na same komentare koji se uglavnom anonimno pišu ispod članaka? Poznato je kako anonimni komentari godinama služe kao platforma za širenje govora mržnje i vrijeđanje te brojni mediji imaju velik problem u njihovoj regulaciji i kontroli  te svako pojavljivanje govora mržnje  brišu. Ipak, mogu li mediji biti odgovorni za komentar koji im promakne? Zašto ne odgovara osoba koja ga je napisala? Pitanja su ovo koja  muče i vlasnike medija i zakonodavce, ali i brojne znanstvenike te je o  ovoj tematici napravljen veći broj istraživanja.

Anonimni komentari
O ovome smo razgovarali s Nadom Zgrabljić Rotar, stručnjakinjom za  medije te dugogodišnjom profesoricom brojnih medijskih kolegija, a koja je jedno vrijeme bila zaposlena na Sveučilištu u Zadru na Odjelu za informatologiju i komunikologiju kao zamjenica pročelnika.
 – Smatram da ovaj zakon nije usmjeren protiv slobode govora jer je govor mržnje verbalna agresija. Ako mi želimo biti društvo koje neće tolerirati agresiju bilo koje vrste, onda ne smijemo tolerirati ni verbalnu  agresiju. Sada ulazimo u pitanje jesu li mediji zrcalo stvarnosti te moraju  li pokazati baš sve što se događa, uključujući i svu prljavštinu ili mediji  konstruiraju našu stvarnost. Najnovije teorije tvrde kako mediji konstruiraju stvarnost, a verbalna agresija je jako privlačna i kada se objavi  jedna takva vijest, potrebno je jako puno pozitivnih vijesti da bi je se  neutraliziralo, rekla nam je  Zgrabljić Rotar. Dodala je kako danas mediji  funkcioniraju kao ekonomske institucije. Kazala je kako govor mržnje  povećava broj čitatelja i istraživanja dokazuju kako takvi sadržaji povećavaju gledanost portala.
 – Ovo je društveno štetno jer komentari ispod članaka ne postoje zbog  širenja govora mržnje. Komentari su oblik građanskog novinarstva koji  ne služe tome da nas pojedinci maltretiraju svojim psihičkim problemima, nego da prošire demokraciju, omoguće komunikaciju s novinarima,  omoguće društvenu komunikaciju da građani iznesu svoje viđenje nekih  problema. Kod nas se, nažalost, komentari vrlo često i u velikom broju  svode na vrijeđanje i to je nešto što doista ne može biti proširenje demokracije niti doprinos demokraciji, zaključila je Zgrabljić Rotar. Dodala je  kako ne vjeruje da ozbiljni mediji žele takve komentare te da će im brisanje predstavljati problem. Jedini problem vidi u tome da bi se moglo brisati i nešto što ne odgovara uredničkoj politici pojedinog medija.

Umjesto pisanja – moderiranje
O ovom prijedlogu zakona upitali smo i nekoliko vlasnika i glavnih  urednika zadarskih portala od kojih se jedan dio nije htio očitovati jer  smatraju kako bi ova odluka bila  previše strašna za medije.
 – Ako bi se ovo usvojilo, to bi predstavljalo strahovit trošak za medije  jer bi trebalo dodatno zaposliti moderatore koji bi morali u tri smjene  pregledavati i kontrolirati sve komentare. Ili bi se novinari, koji su ionako  opterećeni, morali dodatno opteretiti kontroliranjem komentara. Mislim  da bi ovo bila katastrofa, rekao je Mladen Malik, vlasnik zadarskog portala EZadar.
I drugi vlasnici portala, a koji su htjeli ostati anonimni, slažu se s njim.  Naime, treba uzeti u obzir da na velikoj većini portala, posebno onih lokalnih, radi tek nekolicina ljudi, odnosno novinara koji često rade i nekoliko poslova odjednom. Ukoliko bi se usvojio ovaj zakon, to bi predstavljalo dodatno opterećenje ili financijsko na vlasnike, koji bi morali zaposliti nove ljude ili bi se same novinare opteretilo poslom. Dakle, umjesto traganja za vijestima, provjeravanja činjenica te istraživanja brojnih  priča, novinari bi svoje radno vrijeme morali provoditi moderirajući komentare ispod članaka zbog čega bi imali manje vremena za kvalitetno  obavljanje posla. Novinarstvo se danas, zbog želje za što većim brojem  klikova, koji donose i zaradu, svelo na borbu s vremenom i potrebu za  što bržim plasiranjem informacija. Usvajanjem ovog zakona svest će se  na moderiranje komentara i "hodanje po jajima" zbog straha od tužbi te  se postavlja pitanje ima li novinarstvo na početku 2019. godine jednaku  slobodu kao prije?

Osvrt glavnog urednika Zadarskog  lista Šenola Selimovića
– Najavljene norme su jos jedan suptilan, ali svjesno napravljen korak u redukciji  slobode medija. Medije i medijske djelatnike se sve dublje gura u svojevrsnu talačku  krizu, postajemo taoci tuđih izjava, stavova i mišljenja i nameće nam se odgovornost  da budemo pravnici, etičari i psiholozi koji bi unaprijed morali znati da li ono što prenosimo predstavlja uvredu, nekome duševnu bol ili nešto treće. Kao urednik i direktor Zadarskog lista odgovorno tvrdim da danas nema šanse da, recimo, dobijete na  sudu presudu ako vas je kao medij tužio neki sudac! Imam za to niz primjera od kojih bi se posramio svaki zdrav razum, svaka logika.
Ovo sada što se najavljuje, predstavlja završni udarac slobodi i kreativnosti novinarske profesije jer ćemo, umjesto da se bavimo objektivnim informiranjem i izvještavanjem javnosti, ukopati u obrambene zidove i selektirati informacije ili "peglati" tuđe izjave kako se netko ne bi našao uvrijeđen pa nas tužio. I, pazite, ne zato što  smo tu izjavu izmislili ili je netočno prenijeli, nego zato što smo je uopće prenijeli!  Što nam preostaje? Da na svojim portalima zaposlimo pravnike, etičare i psihologe  koji će od 0 do 24 h dežurati i čistiti komentare čitatelja od nepoćudnih sadržaja!? U  sistematizaciji radnih mjesta nazvat ćemo ih higijeničarima!