SLUČAJ DARUVARAC Klarendić: Ne znam zašto je sutkinja Meštrović diskriminirala većinu medija

Suđenje Darku Kovačeviću zvanom Daruvarac  nije u četvrtak moglo proći bez skandala. Sutkinja Mitra Meštrović propustila je u  sudnicu samo TV kuće, dok je više od polovice novinara koji su pratili  ovaj događaj ostalo zakinuto u pravu da odsluša presudu najpoznatijem hrvatskom nasilniku.
– Slažem se da je slučaj za kojeg se znalo da će biti medijski eksponiran  trebalo osigurati veću raspravnu dvoranu. No, to je u isključivoj domeni  sutkinje. Zašto ona to nije tražila ja zaista ne znam. Poglavito kad je na  kraju ispalo da svi niste mogli nazočiti izricanju presude, rekao je glasnogovornik Općinskog suda u Zadru Denis Klarendić.
Klarendić je pokušao opravdati svoju kolegicu sigurnosnim uvjetima u  njezinoj sudnici, ali kad mu je predočeno da je samo dan prije sudnica  bila puna novinara prije nego što je sutkinja Meštrović zatvorila raspravu  za javnost,  jasno je rekao da kriterij po kojem jedni mediji mogu, a drugi  ne mogu nazočiti izricanju presude, nije održiv.

Dogovor optužbe i obrane?
Odmah su krenule spekulacije da je presuda Daruvarcu predmet dogovora dviju strana. Naime, na zatvorenom dijelu ročišta, Darko Kovačević je priznao krivnju te je tako osuđen za nanošenje teške tjelesne  ozljede i za prijetnju, ali ne i za pokušaj ubojstva s rezultatom da u konačnici dobije strogu kaznu, povratak u zatvor i sve ono što javnost  očekuje. Kovačević je dobio, prema riječima odvjetnika oštećene 18-godišnje Zadranke, Milana Petričića, strogu kaznu. Nakon pravosudne ekvilibristike i Kovačevićevog spektakularnog izlaska iz zatvora zbog pravnih začkoljica, javnost se “napojila” točno tolikom osudom, da je zakonski osiguran Kovačevićev povratak iza rešetaka.
– To definitivno ne može biti razlog. To nema veze jedno s drugim. Izvansudska nagodba ne može biti razlog da se isključi javnost, rekao je  Klarendić.
Ponašanje suda prema medijima i javnosti najbolje je oslikala  atmosfera u četvrtak na Općinskom sudu. Naime, na zimi i buri mediji su pripušteni tek u prostor “dva za dva” u kojem jedva da su se mogli ugrijati.  Nije im ni ponuđena sjedalica, a na toalet su mogli otići samo jedan po  jedan. Glasnogovornik suda  pokušao je intervenirati kako bi se novinari  barem malo mogli ugrijati u sudskom kafiću, u kojem čak postoje i dekice za ne daj bože “pravosudnu prehladu”, no i tamo su novinari mogli  otići po kavu i sendvič, samo jedan po jedan. Čak je pravosudni policajac  na porti lažno izvijestio glasnogovornika suda kako novinari mogu ići  gdje hoće. Istovremeno su pored tih istih pravosudnih policajaca prolazili  ljudi neprilično odjeveni, u radnim prljavim odijelima i dekoltiranim  haljinama, svi bez ikakve provjere. S druge strane, novinarima se detaljno pregledavaju njihove torbe, oduzimaju kamere, iako svaki mobitel  posjeduje kameru. Prema riječima novinarke RTL-a, kad je postavljala  mikrofon pred sutkinju Mitru Meštrović, ona joj je rekla da ne želi cirkus  u sudnici. Dakle mediji, a posredno javnost su za suce cirkus, što bi se  zlobno, ali i precizno moglo zaključiti iz ovakvog komentara.

"Ne želi cirkus u sudnici"
– Teško mi je to komentirati jer to čak nije pitanje za mene. Međutim,  slažem se da u svakom pristupu, pa i u tom, treba biti puno fleksibilniji  odnos. I to prema bilo kome, a posebno prema pripadnicima medija. U  četvrtak sam čak nazvao pravosudne policajce, ali su mi rekli da novinari  mogu slobodno hodati unutar suda. Za sve to treba imati malo širine i  biti pristupačniji. No nisam nazočio tom događaju pa mi je teško govoriti o detaljima. Mogu samo osobno reći, da sam ja bio tamo sigurno ne  bih stavio novinare u taj mali prostor, rekao je glasnogovornik suda.
Na pitanje jesu li  zbog takvog ponašanja pravosudnih policajaca i  kućnog reda protestirali neki mediji, Klarendić je potvrdio da su ga nazvali iz 24 sata i Slobodne Dalmacije.
Prema  sugestiji glasnogovornika o svemu smo jučer htjeli popričati s  predsjednicom Općinskog suda u Zadru Anom Mišlov. no ona je bila u  inozemstvu. Na godišnjem odmoru bila je i njena zamjenica Ivana  Klišmanić koja nije bila raspoložena za razgovor nego za pismenu korespondenciju.

Bunja: Pravosuđe se skriva od  javnosti
Za komentar cijelog slučaja zamoli smo poznate lokalne komunikologe i sociologe  medija Sveučilišta u Zadru. Tako je komunikolog Đani Bunja rekao da nezadovoljstvo građana prema pravosuđu nije usamljen slučaj, što potvrđuje i ovaj događaj.
– To potvrđuju i ispitivanja javnog mijenja koja u pravilu hrvatskom pravosuđu daju nisku ocjenu. Zašto je to tako, pravosuđe bi se trebalo zapitati, ali i više otvoriti  javnosti. Poglavito se to odnosi na dip o obavještavanju  građana o tome što ih čeka  ako budu predmet pravosudnog postupanja. Metaforički se može reći da se pravosuđe od javnosti skriva kao što zmija skriva noge, rekao je Bunja.
Sociolog Sven Marcelić, pak, ističe važnost transparentnosti suda u svakom stupnju.
– To se odnosi i na onaj dio u kojem je uključena javnost. Ako nije postojalo neko  eksplicitno obrazloženje zašto samo televizije smiju u sudnicu, mislim da su u ovom  slučaju trebali biti uključeni svi mediji. Ako nije jasnim kriterijem zadana, selekcija  medija je popriličan problem i ne bi trebala postojati. Znamo da današnja medijska  slika uključuje i portale i tiskane medije koji su vezani za portale. Ovdje se išlo prema onim medijima koji su razmjerno najsporiji što je manji problem. Nama zapravo  treba transparentni odabir medija, rekao je  Marcelić.
Njegov kolega, sociolog medija Krešimir Krolo kaže da je ključan argument u odluci suda specifičnost kaznenog djela, što osobito vriijedi za zaštitu oštećenih u postupku.
– Dodatno naglašavanje medijskog pritiska može imati dugoročne posljedice. Kako  je prije bilo i kako su išla saslušavanja te otvorenost prema javnosti, bilo je dosta situacija koje nisu najspretnije izvedene. No drugo je pitanje s koliko resursa raspolažu naši sudovi da bi sve to bolje iskomunicirali, a ne da se odmah, bez obrazloženja, lijepe zabrane zbog kojih ostaje gorak okus u ustima. Ovo ovdje mogli bi  okarakterizirati kao opravdani razlog, ali nedostaje bolja iskomuniciranost suda. Istog dana se, međutim, pojavio značajniji problem. To je nedostatak transparentnosti  oko nabavke borbenih aviona te još važnija najava ministarstva kulture o sankcioniranju govora mržnje preko društvenih mreža, rekao je Krešimir Krolo.

Koliko će Daruvarac, s obzirom na priznanje krivnje, na kraju ostati u zatvoru?
Kako je cijeli slučaj Daruvarac, odnos medija i pravosuđa  vidio jedan poznati zadarski odvjetnik najbolje svjedoče njegove rečenice.
– Za cijeli slučaj presudna je bila snimka događaja. Općinski sud u Zadru pamti i drastičnije slučajeve, a gdje kazna sigurno neće biti “razrezana” kao u ovom slučaju. Nakon presude, uslijedit će žalbeni postupak i  Daruvarac će dobiti, prema ustaljenoj sudskoj praksi, od 2,5 do tri godine zatvora. No, hoće li zaista biti tako, vidjet ćemo, zagonetno se na kraju  nasmiješio zadarski odvjetnik s pogledom na prekrcani “novinarski box”  na samom ulazu u sud.