Zadar nije pred bankrotom, nego stvara uvjete za razvoj

Zadar je nemoguće pravilno podijeliti na zone, teško se odlučiti gdje je u našem gradu najljepše živjeti. Pojedini periferni dijelovi grada najtraženije su lokacije, teško je tu napraviti nekakvu podjelu, stoga su logičan izbor dvije zone, odnosno podjela na kopneno područje i otoke, istaknuo je gradonačelnik Vrančić, navodeći kako je odluka antirecesijska, ali nije pokazatelj bilo kakvog lošeg stanja u blagajni

Odluka o komunalnom doprinosu, kojom Zadar postaje najskuplji grad za gradnju u Hrvatskoj, jer u odnosu na druge gradove koji imaju maksimalni komunalni doprinos od 180 kuna po metru kubičnom, ima samo dvije zone dok svuda ih postoji više, donesena je nakon burne višesatne rasprave gradskih vijećnika.
Poskupljenju komunalne naknade za čak 157 posto usprotivilo se osam vijećnika, dok ju je svojim podizanjem ruke očekivano podržalo 15 vijećnika vladajuće koalicije.
Podsjetimo, Odlukom o komunalnom doprinosu, koju je jučer prihvatilo zadarsko Gradsko vijeće iznos komunalnog doprinosa s dosadašnjih 70 podiže se na maksimalnih 180 kuna po metru kubičnom. Podizanje iznosa komunalnog doprinosa zadarski gradonačelnik dr. Zvonimir Vrančić opravdao je činjenicom kako je Grad Zadar prošle godine naplatio 31 milijun kuna komunalnog doprinosa, a istovremeno za izgradnju komunalne infrastrukture potrošeno je 53 milijuna kuna. Razliku, u iznosu od više od 20 milijuna kuna, kako je istaknuo dr. Vrančić, Grad Zadar je morao pokriti iz drugih izvora.
– Za razliku od komunalnog doprinosa, koji je do sada bio među najnižima u Hrvatskoj, cijene stanova u Zadru iznimno su visoke. Nakon Zagreba Zadar ima najskuplje stanove u Hrvatskoj, unatoč niskim cijenama komunalnog doprinosa. U tom smislu, ne očekujemo nikakve promjene jer cijenu stanova ionako ne diktira visina komunalnog doprinosa već tržište, govori dr. Vrančić, pojašnjavajući kako Zadar ima velike ciljeve i potrebe što podrazumijeva širenje komunalne infrastrukture i u rubne dijelove grada, zbog čega je nužno povećati iznos komunalnog doprinosa.
Zbog negativnih reakcija javnosti, Odluka o komunalnom doprinosu, promijenjena je u segmentu koji se odnosi za gradnju obiteljskih kuća. Iako dr. Vrančić smatra kako je gradnja obiteljskih kuća nije za sirotinju, odlučio se da se za stambene građevine, manje od 600 metara kubičnih, umnožak koeficijenta zone i koeficijenta namjene kod obračuna umanji za 50 posto. Tim se, kako je pojasnio dr. Vrančić, izašlo u susret onima koji će graditi obiteljske kuće.
Nezavisni vijećnik Željko Predovan, iako je pokazao razumijevanje za poskupljenje komunalne naknade na maksimalni iznos, izrazito je nezadovoljan što je Zadar podijeljen na svega dvije zone za gradnju – kopno i otoke. Prema Predovanovim riječima dvije zone za gradnju postoje samo u Varaždinu, dok svi ostali gradovi u Hrvatskoj imaju minimalno četiri zone.
– Donošenjem ovakve Odluke o komunalnoj naknadi, prema kojoj u gradu postoje samo dvije zone za gradnju, Zadar postaje najskuplji grad u Hrvatskoj. Ovo je zapravo tek podjela na kopneni dio i otoke, što je neprihvatljivo jer recimo Plovanija ili Crvene kuće nikada se neće izjednačiti s Poluotokom ni u kojemu segmentu, kaže Predovan, navodeći kako svi drugi gradovi u Hrvatskoj imaju četiri zone, a unutar istih čak i podjele na podzone, dok Zadar zapravo ima samo jednu.
Smatrajući kako je Zadar, zbog njegove atraktivnosti, nemoguće podijeliti na više zona, dr. Vrančić je odbacio Predovanov prijedlog.
– Zadar je nemoguće pravilno podijeliti na zone, teško se odlučiti gdje je u našem gradu najljepše živjeti. Pojedini periferni dijelovi grada najtraženije su lokacije, teško je tu napraviti nekakvu podjelu, stoga su logičan izbor dvije zone, odnosno podjela na kopneno područje i otoke, ističe dr. Vrančić, smatrajući kako je Zadar zbog svoje atraktivnosti zreo za ovakvu odluku.
Vijećnica SDP-a Omerka Šarić oštro se usprotivila donošenju ovakve Odluke o komunalnom doprinosu, smatrajući kako je ona sve, samo ne antirecesijska.
– Iz ovakvog enormnog povećanja cijene komunalnog doprinosa proizlazi da je gradska blagajna prazna, da je Grad pred bankrotom i da blagajnu hitno treba napuniti. No, to je krivi put jer ovo je tek jednokratno punjenje blagajne, gradnju treba poticati, a ne stopirati ovakvim mjerama koje su sve samo ne antirecesijske, oštra je bila vijećnica Šarić.
Gradonačelnik dr. Vrančić odlučno je opovrgnuo primjedbe te istaknuo kako gradska blagajna vrlo dobro stoji s obzirom na postojeće prilike. Što se tiče same odluke, dr. Vrančić je naveo kako ona jest antirecesijska, a usmjerena je na razvoj Zadra koji ima visoke ciljeve.
Gradski vijećnici jučer su prihvatili i Zaključak o zahtjevu za upravljanje i održavanje odnosno koncesioniranje morskih plaža kojim su morske plaže na kopnenom dijelu grada povjerene Gradu Zadru. To se prije svega odnosi na plažu Kolovare, o kojoj će brigu preuzeti gradska tvrtka „Obala i lučice” te joj tako vratiti status uređene gradske plaže kakva je nekoć i bila.
Na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća prihvaćen je i Pravilnik o ugovaranju financiranja troškova izgradnje nerazvrstanih cesta i građevina za javnu vodoopskrbu i odvodnju zbog uređenja građevinskog zemljišta, Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja zone „Farma krava”, Odluku o izmjeni i dopuni Provedbenog urbanističkog plana Bili brig, Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja predjela Gornji bilig, Odluka o izradi izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja zone parka i centralnih funkcija Maraska parka i Zaključak o predlaganju za imenovanje doktora medicine u službu mrtvozorstva.

TKO JE U KOJOJ ZONI?

Područja zona za obračun komunalnog doprinosa u Zadru su podijeljena na dvije zone. Prva obuhvaća kopneno područje, a druga otoke koji administrativno pripadaju Gradu Zadru, a to su: Ist, Iž, Molat, Premuda, Rava, Silba, Olib i Škarda. Koeficijent za određivanje jedinične vrijednosti komunalnog doprinosa razlikuje se po zonama, tako u prvoj iznosi 1,00, a u drugoj 0,60. Vezano za drugu zonu, u nešto povoljnijem položaju su osobe koje imaju prijavljeno prebivalište, odnosno registraciju djelatnosti na otocima, u tom je slučaju koeficijent za određivanje vrijednosti komunalnog doprinosa 0,40.