Sade još samo Baranjci, Joso Sladić iz Plastova i Mate Pulić u Žažviću

Iza nas je vrijeme intenzivnijeg podizanja višegodišnjih nasada u kojemu je veliku ulogu odigrala država poticajima i povratom kapitalnih ulaganja. Ispred nas je vrijeme u kojemu će samo visoka tehnologija i zajednički nastup na zahtjevnom europskom tržištu omogućiti proizvođačima i rentabilnost uzgoja
Sadnja novih višegodišnjih nasada u Hrvatskoj u silaznoj je putanji posljednje dvije godine otkako su ukinuti državni poticaji koji su se ostvarivali nakon završetka sadnje. Osim poticaja krajem studenog 2009. godine obustavljeno je zaprimanje zahtjeva za podizanje maslinika, vinograda i voćnjaka u sklopu Operativnog programa podizanja trajnih nasada kojeg je donijela Vlada 2004. godine.
Zahtjevi su se zaprimali u županijskim uredima nekadašnjeg Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, a sadašnje Hrvatske poljoprivredne komore i oni su nakon pozitivnog mišljenja županijskog povjerenstva upućivani na razmatranje u Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja središnjem povjerenstvu. Pozitivnim mišljenjem poljoprivrednici su stjecali pravo na korištenje povoljnih sredstava HBOR-a i investicijsku potporu nakon završetka investicije
 Planovi širenja trajnih nasada
Kada je 2004. godine prihvaćen od strane Vlade Republike Hrvatske Operativni program podizanja trajnih nasada do mogućeg pridruživanja Hrvatske europskim članicama 2007. godine dovoljno za svoje potrebe proizvodili smo samo mandarinu. Stoga se je ovim programom predvidjelo podizanje 13 tisuća ha vinograda, 15 tisuća ha raznih voćnih vrsta i 5,5 tisuća hektara maslinika kojima bi osigurali dovoljnu količinu grožđa, voća i maslinova ulja za svoje potrebe. Uz zadane planove znatnog širenja voćarsko- vinogradarsko-maslinarske proizvodnje u kratkom roku trebalo je pristupiti i uklanjanju postojećih ograničenja: neriješeno pitanje raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, organiziranje suvremene rasadničarske proizvodnje, regionalizaciju proizvodnog prostora, podizanje razine tehnologije proizvodnje maslina, voća i grožđa, osigurati povoljne kreditne linije i stimulativna državna poticajna sredstva.
Stanje nakon šest godina
Država je bila predvidjela i financijsku konstrukciju realizacije programa na način da se putem poticaja iz sredstava državnog proračuna osigura do 25% vrijednosti projekta, dio da osiguraju jedinice lokalne samouprave (županija, općina, grad) sufinancirajući nabavu sadnog materijala, a povoljnim kreditnim sredstvima HBOR-a i HAMAG-a da se osigura ostalo uz manji dio učešća samih proizvođača.
 Ministarstvo poljoprivrede je tada izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu poticajna sredstva povećala za približno 20%, kako za podizanje novih nasada, tako i za proizvodnju voćnih sadnica i loznih cjepova te pojednostavila njegovo korištenje.
Proizvodnja sadnica maslina poticala se je sa 5,00 kn/sadnici, te ekstra djevičansko ulje u prometu sa 10,00 kn, odnosno 13,0 kn u ekološkoj proizvodnji. Uvedeni su bili i poticaji za podizanje novih matičnjaka od 50 tisuća kn, kao i financiranje podizanja novih autohtonih i introdukcijskih sorata u vrijednosti 160 tisuća kn/ha. Broj rasadnika penjao se je iz godine u godinu, baš kao i proizvodnja sadnog materijala.
Stanje danas nakon punih šest godina je novopodignutih 25 tisuće hektara višegodišnjih nasada (raznih voćnih vrsta, maslinika i vinograda) u Hrvatskoj (75% od predviđenog).
 U našoj županiji posadilo se oko tisuću i dvjesto hektara.
Rijetka sadnja bez poticaja
Nakon ukidanja gore spomenutih poticaja samo rijetki se odlučuju na novu sadnju. Jedni od njih su „Baranjski voćnjaci” iz Kneževih vinograda koji uz 70 ha najsuvremenijih nasada breskve i nektarine (sustav za navodnjavanje, armatura i zaštitna mreža) podižu još 50 ha jabuke sa sadnim materijalom koji je proizveden u vlastitom rasadniku kapaciteta 800 tisuća sadnica.
 U nama susjednoj Šibenskoj županiji na sadnju vinograda na površini od 7,0 ha odlučio se je Joso Sladić iz živopisnog Plastova. Kako pedoklimatski uvjeti ovog područja omogućavaju izvrsnu kvalitetu autohtonih sorti vinove loze kod sadnje će biti zastupljene maraština, debit, babić i lasina.
– Postojeću proizvodnju od 12.000 loza podigao bi za gotovo 200%, a svojom već provjerenom kvalitetom vina kaže Sladić ne boji se konkurencije susjednih nam zemalja.
 S ovog prostora kroz povijest, a i danas dobivala se samo vrlo visoka kvaliteta grožđa – govorio je Joso Sladić dok smo sa samog vrha parcele promatrali u daljini predivan Visovac.
Šljive i trešnje u Žažviću
Na putu od Plastova prema Benkovcu je mjesto Žažvić u kojem živi i radi poljoprivrednik Mate Pulić. Uzgoj povrća mu je primarna djelatnost, ali se je prije tri godine odlučio i na sadnju trešnje i šljive. I dok smo ga upućivali u tajne rezidbe pokazao nam je novi teren za sadnju još 400 sadnica trešnje. A upravo su one prvo voće vrlo traženo i deficitarno na tržištu. U našoj županiji u tijeku je još uvijek priprema šumskih terena dobivenih na služnost koji su išli na Operativni program, a čiji završetak je nužan do kraja studenog ove godine.
Iza nas je vrijeme intenzivnijeg podizanja višegodišnjih nasada u kojemu je veliku ulogu odigrala država spomenutim poticajima i povratom kapitalnih ulaganja koje je još u tijeku. Ispred nas je vrijeme u kojemu će samo visoka tehnologija i zajednički nastup na zahtjevnom europskom tržištu omogućiti proizvođačima i rentabilnost uzgoja.