Kneževa palača sjaji u kraljevskom ruhu

Slika korisnika admin
Autor: 
Zvonko KUCELIN
Prvo jutro nakon otvorenja, Kneževa palača nije bila prazna

Knez je pustio puk da uniđe u Kneževu palaču. Josip Mihatov i Juraj Aras odradili su još jednu ulogu života, nakon službenih govora gradonačelnika Kalmete i premijera Plenkovića propustili su narod da uđe u Palaču i razgleda bogatstvo kulture. Doduše, prva večer nije baš bila najsjajniji ambijent za razgledavanje izložaka i potpuno uživanje u neobičnim zvucima s obzirom na broj Zadrana koji su željeli vidjeti novo ruho palače.

Nakon ulaska u Kneževu palaču posjetitelji su prvo upućivani u dvorane u prizemlju gdje je postavljena izložba "Kabineti čuda". Priča je to kustosa Narodnog muzeja koji su nas preko nekih tisuću izložaka vratili u prošlost. Naime, za razliku od današnjih muzejskih postava koji su rađeni na osnovi znanstvenih spoznaja, kabineti čuda nastaju na osnovi osjećaja za sklad, ljepotu i neobično, iz želje za posjedovanjem i predstavljanjem znanja i afiniteta, ponekad pokazivanjem bogatstva i moći te pobuđivanjem znatiželje promatrača.

Kabineti čuda

Kustosi NMZ-a navode kako su kriteriji po kojima su slagani kabineti čuda i prvi javni muzeji bili raznoliki: negdje su, npr., slike slagane po formatu, skulpture po tome sjede li ili stoje, jesu li gole ili obučene.

- Da bismo od 80.000 predmeta o kojima skrbi Narodni muzej izdvojili mobilijar kabineta čuda i našli njihovu poveznicu, pojavila se ideja da kabinete biramo i spajamo po bojama, tom "neuhvatljivom" fenomenu koji se ne može precizno definirati. Boje su vrlo kompleksan prirodni fenomen kojim se bave znanstvenici, ali i slojevita kulturološka činjenica, one imaju simboličko i magijsko značenje, kao i svoju povijest. Koristeći boje isključivo kao alat dopustili smo sebi slobodu izbora, 'predznanstvenost' ranih kabineta. Zanemarili smo Newtonovu prizmu, reducirali boje spektra, uveli 'izbačene' crnu i bijelu, i dobili plavi, zeleni, smeđi, crveni i akrobatski kabinet, istaknule su kustosice Narodnog muzeja Zadar, Ljubica Srhoj Čerina i Snježana Vujčić Karlo.

Nakon "Kabineta čuda" dolazi se u malu izložbenu dvoranu gdje nas je čekala projekcija filma "Zadar nije za dar", autora Duška Brale, Zdravka Mustaća, Vlade Zrnića i Vedrana Čupića. U istoj dvorani postavljene su fotografije razaranja Zadra iz 1991., autora Zvonka Kucelina, Pavuše Vežića, Željka Karavide...

Šest salonskih priča

Uspinjanjem na kat dolazimo do šest dvorana u kojima nas čeka šest salonskih priča koje su povijesni ambijenti iz fundusa Narodnog muzeja Zadar, sastavljeni od namještaja i starog slikarstva. Tu su prikazane prave atrakcije, poput ciklusa slika obitelji Nassi, zatim je tu Ifigenija, kao dva Salghettija - Mojsije i Sloga. Na koncu ovog ophoda, koji je prošao i sam premijer Plenković, slijedi relativno nedavna povijest, dvorane u kojoj se nalazi primjerice soba obitelji Luxardo. Posljednja u nizu dvorana priča noviju zadarsku povijest, pravu građanštinu Zadra. Nakon obilaska ovih šest dvorana posjetitelj uistinu ostaje bez daha, zadivljen bogatom poviješću ovog grada.

- Mogu samo reći kako sam ponosan, kao stanovnik Zadra, što ponovno imamo u funkciji Kneževu palaču i što u njoj imamo pravo bogatstvo umjetnosti, kazao nam je jedan od posjetitelja.

Nakon šest salonskih priča dolazimo do suvremene priče, impresivne Multimedijalne dvorane. Zadranima je za dar prilikom otvorenja Kneževe palače dvojac pod imenom Lightune G. priredio dvije instalacije. Kroz zvučnu interaktivnu instalaciju "Grad, zvuk" posjetitelji aktiviranjem senzora pretvaraju prostor Multimedijalne dvorane u zvučnu šetnju Zadrom. Svaki od senzora pokreće određene zvukove grada koji se reproduciraju na zvučnicima u prostoru. Izmjenjuju se ulice, glasovi, godišnja doba i, ovisno o kombinacijama aktiviranih senzora, mijenjaju se doživljaji i ambijenti.

Ulaz besplatan 10 dana

Na samom kraju obilaska obnovljene Kneževe ostao je šlag, obnovljena koncertna dvorana. Dina Bušić, ravnateljica Koncertnog ureda Zadar, upoznala je premijera Plenkovića u kratkim crtama s poviješću ove dvorane, značajem koji je ona predstavljala Zadranima u razdoblju između Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata. Dvojac Miodrag Gladović i Bojan Gagić postavili su za otvorenje seriju luminoakustičkih izvedbi i instalacija, a demonstraciju su izveli posebno za predsjednika Vlade. Mogla se čuti primjedba posjetitelja kako od brojnih reflektora vlada crnilo u dvorani, no sveukupni dojam je izvanredan. Mnogima su ostali u sjećanju vrsni koncerti održani u ovoj dvorani, a sreli smo i jednog našeg sugrađanina koji je i svirao u njoj, te kaže kako su uspomene itekako svježe.

Za sve one kojima su uspomene svježe, kao i za one koji će možda prvi put kročiti u Kneževu palaču sljedećih deset dana ulaz je besplatan, a posjete su moguće od 9 do 20 sati. Narodni muzej Zadar do 17. veljače organizira stručna vodstva uz izložbe, u terminu od 11 do 12 sati.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno