Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Smanjiti raskorak između obrazovanja i tržišta rada

Autor:

11.03.2009. 23:00
Smanjiti raskorak između obrazovanja i tržišta rada

Foto: Sebastian GOVORČIN



Mladi imaju probleme s nezaposlenošću i mi to trebamo snimati, proučavati i reagirati određenim mjerama da bi se njihova situacija u potpunosti rješavala u smislu uključivanja u svijet rada, kaže Bacalja


Jučer je u Velikoj vijećnici Doma Zadarske županije održana prezentacija pod nazivom “Potreba definiranja elemenata upisne politike za srednjoškolsko obrazovanje – argumenti tržišta rada”.
Prezentaciji je nazočio zadarski župan Stipe Zrilić, dožupan Josip Miletić, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Zadarske županije Ivan Šimunić, predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje područne službe Zadar Dubravko Bacalja i Višnja Perin, koji su držali prezentaciju, te dio ravnatelja osnovnih i srednjih škola Zadarske županije.
Plan upisa
Pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Ivan Šimunić rekao je da je na sjednici Županijskog poglavarstva donesena odluka o kriterijima koji se utvrđuju za davanje suglasnosti na plan upisa u srednje škole. U okviru obrazloženja te odluke na radnoj sjednici Poglavarstva imali smo program predstavljanja analize koju su pripremili djelatnici HZZZ-a, a s obzirom na važnost problematike, Poglavarstvo je odlučilo da o ovom problemu detaljnije obavijesti javnost na način da danas održimo ovu prezentaciju, rekao je Šimunić, dodajući da su vršene analize kretanja učenika nakon srednje škole koje je napravio HZZZ, Područni ured u Zadru i oni predstavljaju rezultate svoga rada.
– Određena su deficitarna zanimanja prema podacima HZZZ i prema kriterijima Poglavarstva za njih je određeno da nema donje granice za upisivanje, jer postoji potreba za tim zanimanjima i djelatnicima, kaže Šimunić, dodajući da je Poglavarstvo prepoznalo tu činjenicu i to su odredili kao kriterij.
– Ukupan broj upisnih mjesta je određen i ne može se upisati više od 28 učenika, ali s druge strane, dopustit ćemo da učenici upisuju ono što je potrebno. Naravno, neće biti mjesta za sve, već samo za one koji budu bolji, rekao je Šimunić.
Edukacija i zapošljavanje
– Dopustili smo mogućnost da se upiše do pet posto više gimnazijalaca nego prošlih godina, iako su same škole planirale jednak broj koji je negdje 25 posto od ukupne populacije učenika koji završe osnovnu školu, rekao je Šimunić.
Predstavnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje područnog ureda u Zadru Dubravko Bacalja rekao je da postoje problemi u edukaciji i zapošljavanju ljudi.
– Postoji nesrazmjer, jedan raskorak između onoga što je završeno i onoga što se traži. Danas imamo podloge koje decidirano kažu što se zapravo traži, ali gospodarstveni i obrazovni sustav se ne približavaju. U krajnjem rezultatu idemo na to da ono što se završi ima neku korisnost i upotrebljivost, rekao je Bacalja, ističući koje su smjernice.
– Smjernice mogu ići prema tome da se počne voditi računa o javnom sustavu obrazovanja. Sustavi obrazovanja i gospodarstva su drukčijih orijentacija i nije lako naći poveznice, a bez toga se ne može. Sustav obrazovanja ima sređenost, a gospodarstveni dinamiku. Ovaj posao treba napraviti kako bi jedna spirala usavršavanja krenula prema gore, rekao je Bacalja, dodajući da je u Zadarskoj županiji manji broj nezaposlenih koji su završili srednju školu nego u drugim županijama.
– Mladi imaju probleme s nezaposlenošću i mi to trebamo snimati, proučavati i reagirati određenim mjerama da bi se njihova situacija u potpunosti rješavala u smislu njihova uključivanja u svijet rada, kaže Bacalja, ističući da je teško reći koja su zanimanja deficitarna.
– Teško je reći koja su zanimanja potrebna. U svakom slučaju, to su građevinska i informatička zanimanja. Neka zanimanja nemaju problema, dok je kod nekih taj problem izraženiji, kaže Bacalja.