Trgovina generira nelikvidnost

Od 42 milijarde kuna ukupnih neplaćenih računa, čak 67 posto, odnosno oko 28 milijardi kuna otpada na trgovinu, građevinarstvo i prerađivačku industriju, a prednjači trgovina s gotovo 12 milijardi kuna

Nelikvidnost koja s gotovo 42 milijarde kuna neplaćenih računa opterećuje gospodarstvo označena je od samog početka krize kao najveći hrvatski problem, a sadašnja je Vlada najavila kako će smanjenje nelikvidnosti biti jedan od stupova na kojima će krenuti u oporavak gospodarstva. Tri godine iz Hrvatske su udruge poslodavaca opominjali vlasti kako su baš država, a posebice javna poduzeća glavni generatori nelikvidnosti. No, podaci koje smo dobili iz javnih poduzeća, odnosno onih tvrtki koje su na pitanje o neplaćenim obvezama željeli govoriti, upućuju na zaključak da je nelikvidnost u posljednjih godinu dana trebala značajno opadati, međutim, dogodilo se upravo suprotno, neplaćeni računi u 2011. godini porasli su za 16 posto u odnosu na godinu dana ranije.
Dospjele obveze
Poslodavačka udruga u jeku je krize kao najproblematičnije tvrtke isticala HŽ, HAC, HC i HEP. I dok su HŽ i HEP na naš upit poslali precizne odgovore, iz HC-a i HAC-a nam nisu odgovorili ni nakon deset dana kolike su njihove neplaćene a dospjele obveze. Elektroprivreda je prema odgovorima našem listu u ovu godinu ušla čista.
– Na dan 31. prosinca 2011. godine HEP nije imao dospjelih, a neplaćenih računa, odgovorili su nam iz te tvrtke. S druge strane HEP potražuje od kupaca gotovo 680 milijuna kuna. Sredinom 2010. godine HEP je primjerice imao 413 milijuna kuna neplaćenih obveza, ali u proteklih godinu i pol HEP je uspio poboljšati i naplatu svojih potraživanja. Toj kompaniji kupci su u lipnju 2010. godine dugovali 948 milijuna kuna, dok je krajem 2011. godine taj dug bio 248 milijuna kuna manji.
Dugovanja HŽ-a odnosno njihovi neplaćeni računi, krajem 2011. godine bila su 220 milijuna kuna, što je 150 milijuna kuna manje nego sredinom 2010. godine. No, HŽ ima, većih problema s naplatom svojih potraživanja, jer su ona narasla za 180 milijuna kuna i iznose 370 milijuna kuna.
Hrvatska Lutrija, ACI i Janaf nemaju neplaćenih obveza, jer ih, kako objašnjavaju plaćaju u zakonskom i ugovorenom roku.
Glavni krivci
Iz Jadrolinije odgovaraju da su njihove neplaćene obveze 1. ožujka ove godine iznosile 43,8 milijuna kuna, od čega 33,9 milijuna kuna otpada na obveze koje su dospjele u posljednjih 30 dana, a 9,9 milijuna kuna na obveze starije od 30 dana. Uz to Jadrolinija ima i 5,8 milijuna kuna nenaplaćenih, a dospjelih potraživanja.
Čini se da generator nelikvidnosti, kako su to znali reći u poslodavačkim udrugama, više ne treba tražiti na prvom mjestu u javnim poduzećima, a gdje su glavni krivci za nabujalu nelikvidnost možda najbolje govori na koje djelatnosti otpada najveći dio neplaćenih obveza krajem prošle godine. Od 42 milijarde kuna čak 67 posto, odnosno oko 28 milijardi kuna otpada na trgovinu, građevinarstvo i prerađivačku industriju, a prednjači trgovina s gotovo 12 milijardi kuna neplaćenih računa.

HRT potražuje 117 milijuna kuna

Hrvatska televizija krajem prošle godine imala je 84,705 milijuna kuna neplaćenih obveza, od čega je najveći dio, oko 33,5 milijuna kuna, otpadao na obveze koje su dospjele prije 30 dana. U svome odgovoru HRT otkriva i to da ima oko dva milijuna kuna obveza koje su starije od godinu dana. S druge strane, HRT od kupaca potražuje više od 117 milijuna kuna, od čega najveći dio – 41,46 milijuna kuna, nije bio plaćen ni godinu dana nakon što je dospio na naplatu.