Rohatinski: Ne dam vam novac jer ste rastrošni

Lani je u javni sektor otišlo 80 posto prirasta kredita, pa se privatni sektor “prilagodio” kroz smanjenje zaposlenosti i plaća. U 2010. potrebe države još su i dodatno povećane, kaže guverner

Ne postoji čvrst argument da HNB dalje smanjuje stopu obvezne pričuve, poručio je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski na 13. konferenciji Hrvatsko novčano tržište koja je jučer počela u Opatiji. Time je premijerki Jadranki Kosor i ministru Ivanu Šukeru, koji su ga slušali iz prvih redova, izravno dao do znanja da na dodatno otpuštanje novca ne računaju, iako je ministar Šuker prije koji mjesec, izgleda samoinicijativno, najavio da će do kraja godine HNB dodatno smanjiti obveznu pričuvu.
Uz sadašnju strukturu distribucije kredita, pojasnio je guverner, lineralno ubacivanje dodatne likvidnosti samo bi pogoršalo odnose u platnoj bilanci, a ne treba zanemariti ni inflaciju.
– Lani je u javni sektor, koji uključuje državu i javna poduzeća, otišlo čak 80 posto prirasta ukupnih kredita, domaćih i stranih, čime je došlo do istiskivanja privatnog sektora s tržišta kredita. U privatnom dijelu proizvodnog sektora onda je došlo do “realne prilagodbe” kroz smanjenje zaposlenosti i plaća, a to je sektor koji jedino i može kreirati nova radna mjesta. U 2010. potrebe refinanciranja države dodatno su povećane, odnosno uz HAC one se kreću oko 22,9 milijardi kuna ili gotovo sedam posto BDP-a. Pored toga, ni tekući se deficit vjerojatno neće smanjiti, a svemu se mogu pridodati i potencijalne obveze temeljem jamstava brodogradnji. Dakle, još uvijek nema fiskalne prilagodbe koja bi izmijenila situaciju i omogućila da se likvidnost usmjeri prema proizvodnji, istaknuo je Rohatinski. Zbog svega toga, nastavio je guverner, 2010. će biti godina stagnacije, bez velikih strukturnih promjena.
Primjer Grčke
– Sve pokazuje da je monetarna politika bila pravovremena i efikasna, a možda i preefikasna, jer se stvarao dojam da u vrijeme krize možemo živjeti i raditi kao prije. Nije bilo snage i motiva da se stvari počnu mijenjati. Ništa se ne može promijeniti preko noći, ali se bar može djelovati u smjeru promjene. Zato smo sada u razdoblju preživljavanja, a ne otvaranja perspektiva za izlaz iz krize. Primjer Grčke pokazuje da nam u svemu tome neće nitko pomoći ako si ne pomognemo sami, zaključio je guverner. Kritički se osvrnuo i na Vladine modele kreditiranja poduzetnika u suradnji s HBOR-om, a što je omogućio HNB zadnjim smanjenjem obvezne pričuve, one iste koja se, prema jučerašnjem guvernerovom priznanju – više neće smanjivati.
– Kriteriji za sindicirano kreditiranje i jamstva temelje se na financijskoj situaciji korisnika, a ne na tome kako njihov proizvod može utjecati na poboljšanje platne bilance. Problematična je i “prijelomna točka” za odobravanje kredita, ako se zna da su prije srpnja 2008. u najboljem položaju bili upravo oni sektori koji su se razvijali na elementima koji su nas u krizu i doveli, a ne oni koji bi nas iz nje mogli izvući. Cijeli je program razvodnjen i činjenicom da se dopustilo da se 20 posto tih kredita koristi za refinanciranje obveza prema bankama i državi. Odgađanje pak aukcije za jamstva iz “modela B” pokazuje da ni poduzetnici nemaju sposobnost ni spremnost da nešto mijenjaju u svom poslovanju, a taj problem ne može riješiti nikakva monetarna ekspanzija, pobrojao je Rohatinski ograničenja aktualnih mjera.
– Ako “model A” i profunkcionira u predviđenom opsegu, to nije dostatno da bi se polučili rezultati. Bilo je govora da je to samo dio paketa koji bi podrazumijevao šire promjene u kreditiranju od strane HBOR-a, u sustavima poticaja, subvencija, jamstava, no za sada se tu nije napravilo mnogo, da ne kažem – ništa, kaže guverner. Dodao je da se obično govori da su najpogođeniji sektori građevina i trgovina, ali to su, veli on, ionako djelatnosti koje su se godinama razvijale, bilo na “balonima”, bilo na potražnji financiranoj stranim kreditima i rastu inoduga. Međutim, kaže, najpogođenija je prerađivačka industrija, koja je i prije sporije rasla, a i sada se na njoj sve lomi.
Poboljšati poduzetničku klimu
– Tu su neki hvalevrijedni projekti sufinanciranja u sferi stambene izgradnje i cestogradnje, međutim, oni nisu na pravcu rješavanja problema, poručio je Rohatinski.
Premijerka Jadranka Kosor složila se s konstatacijom guvernera Rohatinskog da neki misle da se u krizi mogu ponašati isto kao prije.
– Svi traže rezove, promjene, žele da se nešto učini, no nitko ne pristaje da promjene krenu od njega, rekla je Kosor. Što se tiče Vlade, kazala je, “suvereno odavde mogu poručiti da smo mi u zadnjih nekoliko mjeseci napravili niz koraka za izlaz iz krize, uključivši tri rebalansa proračuna čiji je ishod ušteda sedam milijardi kuna, dok se mjerama štednje u javnim poduzećima uštedjelo 1,5 milijardi kuna. Idemo ususret i novim projektima koje će Vlada uskoro najaviti”, istaknula je premijerka, koju ovaj tjedan očekuje sastanak sa sindikatima javnih službi.
– Vlada će poduzeti sve mjere da bi se poboljšala poduzetnička klima, u suradnji s HNB-om i HBOR-om tu su modeli kreditiranja, no dio odgovornosti za njihovu uspješnost leži i na bankarima, rekla je. Podsjetila je da ovaj tjedan kreće aukcija po “B modelu” za investicijsko kreditiranje, a u četvrtak na sjednici Vlade prezentirat će se i “model C” za tvrtke koje su u problemima bile i prije srpnja. Realno se može očekivati da banke prepoznaju projekte i podupru ih uz prihvatljivu cijenu novca, kazala je Kosor.
– Najteži dio krize u svijetu je prošao, a i Hrvatska je u fazi stvaranja perspektive za izlazak iz krize, kazala je premijerka te optimistično zaključila da je ovo 13. po redu konferencija tržišta novca, a 13 je sretan broj koji će iznjedriti nove inicijative.

 RAST CIJENA NA BURZI BEZ FUNDAMENATA

Rohatinski je kazao da i bez dodatnog oslobađanja novca, na bazi postojeće likvidnosti ocjenjuje da bi u 2010. ukupni krediti mogli biti povećani 6 posto, i to državi 10 posto, a u ostalim sektorima 5 posto. Doći će i do zaustavljanja pada depozitnog novca, dok bi rast novčane mase mogao biti između 6 i 7 posto, što je značajna relaksacija u odnosu na 2009. Odrazit će se to vjerojatno i na tržište kapitala, u smislu rasta prometa, ali i cijena, iako za ovo drugo neće biti nikakvih fundamentalnih razloga, zaključio je guverner.