Ne može se služiti i Bogu i bogatstvu

U ponedjeljak je u Nadbiskupskom sjemeništu “Zmajević” u Zadru održan susret predstavnika crkvenih pokreta, zajednica, udruga i bratovština djelatnih u Zadarskoj nadbiskupiji. Na susretu su se okupili odgovorni laici, svećenici, redovnici i redovnice koji prate te duhovne stvarnosti u svojoj župi. Djelovanju ovih plodova Duha Svetoga i Nove evangelizacije u zadarskoj Crkvi, za svog pohoda Zadru na Forumu 2003. godine priznanje je izrazio i papa Ivan Pavao II.
Susret je započeo molitvom Večernje u kapeli Sjemeništa, koju je predvodio zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić te uputio prigodne riječi. Zatim je nakon nadbiskupovog obraćanja u sjemenišnoj dvorani,  mons. Ivan Mustać, delegat za crkvene pokrete i zajednice i koordinator njihovog djelovanja i rada u nadbiskupiji, predstavio sve prisutne sudionike. Nakon toga razmatrali su se prijedlozi za budući rad i djelovanje udruga, pokreta, zajednica i bratovština, kao plodova Crkve i mjesta sakramentalnog i zajedničkkog života. Tema susreta bila je u znaku Godine obitelji, priprema za Nadbiskupijski susret obitelji u Vrani te za Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji sa Svetim Ocem Benediktom XVI. u Zagrebu, 4. i 5. lipnja.
– Čuli smo veličanstveni navještaj Pavla koji razmišlja o otajstvu Crkve. Tekst iz poslanice Rimljanima je najveći i najsistematičniji traktat o otajstvu Božjem i otajstvu Crkve. U korizmi razmišljamo upravo o tom otajstvu, o otajstvu Crkve koja je rođena iz krvi Kristove, iz kalvarijske žrtve i nastavila živjeti u vremenu i prostoru kao produženo utjelovljenje Isusa Krista među ljudima. Ona je počela rasti na Duhove i osvajati svijet i razvijati se sve do naših dana. Crkva je živi organizam kome je glava Krist, a Duh Sveti – život i snaga. Evanđelja i poslanice pomažu nam razmišljati o tom velikom otajstvu. Osobito su značajne i znakovite poslanice Kološanima i Efežanima koje Pavao piše iz rimskoga sužanjstva. U poslanici Efežanima, Pavao svečanim liturgijskim stilom govori o Kristovom gospodstvu nad svemirom i završava: “uglaviti u Kristu sve – na nebesima i na zemlji.” U hvalospjevu se tumači kako je Bog odvijeka planirao otajstvo Crkve u kojoj želi ujediniti čovječanstvo. To se otajstvo jedino vjerom može shvatiti i objaviti, kazao je mons. Puljić. Nadbiskup je posebno istaknuo da su navjestitelji poslani objavljivati ljudima ovo otajstvo, kao svjedoci koje je Krist izabrao.
– Kad se sve podredi moći, novcu i užitku, takvi stavovi dolaze u sukob s onima koje vjera propagira i predlaže. Zar Isus nije na to upozorio rekavši kako se ne može služiti dvojici gospodara, Bogu i bogatstvu te kako svjetlo Božje biva ugušeno trnjem ovozemaljskih briga i zavodljivošću bogatstva i uživanja. U takvom ozračju rađa se i ideologija blagostanja, koja postaje dominantnom u našem vremenu. Ona je postavila blagostanje najvećim ciljem života, a njezine su bitne sastavnice: dobro tjelesno zdravlje kako bi se ostalo jakim, zdravim, lijepim i vječno mladim. Ideologiji blagostanja valja pribrojiti suvremeno umijeće izbjegavanja patnje i svega što može prouzročiti najmanje tegobe te spriječiti ugodu i zadovoljstvo. Pretjerana trka za blagostanjem nečujno i tiho gasi iskonsku čežnju za višim stvarima i ne dopušta čovjeku razmišljati o Bogu i o drugim pravim vrijednostima života, naveo je mons. Puljić izrazivši nadalje zabrinutost zbog činjenice ubojstava i samoubojstava mladih, istaknuo je nadbiskup Puljić.
– Ovi pokreti, udruge, zajednice i bratovštine govore o hitnoj potrebi kateheze na svim razinama, zatim o važnosti djece u obitelji. U ovim našim zajednicama, pokretima i udrugama stvara se novi ambijent. U našim župama stvaramo novi ambijent, kako za djecu, tako za mlade i obitelji i to je najboli način na koji se možemo boriti protiv kušnja, napasti i raznih izazova vremena. Župa je danas promijenila strukturu, ostaje osnovno sredstvo evangelizacije. Vi ste promijenili strukturu župe, jer vi sada pomažete župniku. U mnogim zajednicama i udrugama su obitelji otvorene životu, imaju djecu zato jer su doživjeli susret s Bogom, žive moralni nauk Crkve, imaju obiteljsku liturgiju, trude se prenositi vjeru svojoj djeci i mladima, članovi žive sakramentalni život, rekao je mons. Ivan Mustać istaknuvši da se iz ovih stvarnosti rađaju duhovna zvanja na što je Crkva ponosna. Mons. Ivan Mustać je u svom obraćanju okupljenima poručio da će raditi na zajedništvu pokreta, da svi oni služe Katoličkoj crkvi i  nadbiskupiji.
– Impresioniran sam brojem udruga, pokreta i molitvenih zajednica u ovoj Crkvi, a želja mi je da bude ostvaren duh zajedništva koji za nadbiskupiju treba biti snaga. Lijepo je kad čovjek osjeti zajedništvo u obitelji i Crkvi i tome smo kao krštenici pozvani dati svoj doprinos te se tako pripremiti za susret s papom Benediktom XVI., koji je pozitivno odgovorio na naš poziv da dođe u Hrvatsku. Neobično se radujem susretu s Benediktom XVI. Osobno sam se susreo više puta s papom Ivanom Pavlom II., kojeg sam doživljavao kao oca, a također i sadašnjeg Papu doživljavam kao oca, na drugi način. Benedikt XVI. je Božji dar ovom vremenu, Božji čovjek na mjestu na kojem se nalazi. Mogu reći da smo sretnici što živimo u njegovom vremenu, izdvojio je u zaključku susreta mons. Puljić.