»Divlje prace, mrcine od 200 kil, niko ne more zaustavit, triba na nji poslat vojsku«

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Štete na pašmanskim usjevima, voćnjacima i maslinicima
Ni lipo, čovik moj, afan. Korona je, a divlji praci, mrcine od 200 kil, idu, uništavaju, ruju vrtle, masline, sve. Došle su i blizu dvorov, niko ih ne more zaustavit. Tribalo bi na nji poslat vojsku, što u šali, što ozbiljno u jednom će dahu barba Ante dok trajekt iz Biograda plovi u Tkon na Pašmanu
Velimir BRKIĆ
Veprove kljove

Divlje svinje »oru« otokom Pašmanom. Otočani su prestrašeni i očajni, susreti s ovim životinjama sve su češći, usred bijela dana čak lutaju dvorištima. Djeca iz vrtića već su odustala od šetnji prirodom, a mještani se drže za glavu i zbrajaju štetu koju su svinje nanijele njihovim usjevima i maslinicima.
- Ni lipo, čovik moj, afan. Korona je, a divlji praci, mrcine od 200 kil, idu, uništavaju, ruju vrtle, masline, sve. Došle su i blizu dvorov, niko ih ne more zaustavit. Tribalo bi na nji poslati vojsku, što u šali, što ozbiljno, u jednom će dahu barba Ante dok trajekt iz Biograda plovi u Tkon na Pašman...

Roktanje svinja nadomak kuća

Divlje svinje unijele su strah među otočane, pa su šetnje vrtićke djece u prirodi privremeno zaustavljene. Zapadno od vrtića na lokaciji kod groblja divlje svinje uništile su nasade boba, zeleni, krumpira, izrovale maslinik.
- Što se tiče djece i šetnje poljskim putevima, oprezni smo. Zasad ne idemo u šetnju idemo kroz mjesto i sigurno nije ugodno, kaže Ana Kuštera, ravnateljica Dječjeg vrtića Ćok u Tkonu, kojoj su divlje svinje uništile vrt u kojem je posađeno 25 kilograma krumpira.
Roktanje svinja u vrtovima i oko kuća postaje uobičajeni noćni zvuk, kao i brojne izrovane rupe koje ova divljač ostavlja iza sebe po okućnicama, vrtovima i maslinicima otoka, a nerijetko se otočani s divljim svinjama susretnu i oči u oči, a mnogi opisuju otužne prizire koje iza sebe ostavljaju ove životinje.
- Iznad Banja sasvim su izrovale maslinik mog oca Branka, potužila se Branka Pelicarić.

Organizirali smo hajke i ustrijelili oko 30 divljih svinja

Osim što prave štetu, divlje svinje izazivaju strah i nelagodu mještana.
- Divlje svinje razmnožile su se toliko da ne bi čudila vijest da su se pogostile i u nekoj od kuhinja u otočnim domaćinstvima, kad su već u maslinicima i povrtnjacima kao kod kuće, sasvim ozbiljno će Pašmanac Tome, a i drugi s kojima smo pričali svjedoče kuda idu divlje svinje.
- Ovdje itekako dobro znamo kuda idu divlje svinje, stalno pronalazimo nove rupe po vrtu, oko kuće i u maslinicima koje su veprovi izrovali u potrazi za hranom, kaže nam sugovornik kod uljare i kafića Brštulin u Banju.
Iz Lovačkog društva Pašman sa sjedištem u Neviđanima poručuju da za problem znaju, ali po zakonu se ne smije loviti divlje svinje unutar tristo metara od kuća.
- Lovna godina traje od 1. travnja do 31. ožujka. U tom razdoblju organizirali smo 18 ili 19 hajki i ustrijelili oko 30 divljih svinja, ističe Romano Kućina Duje, tajnik Lovačkog društva Pašman koje trenutačno broji 68 lovaca.

Plivajući doselile na otok

Svinje su, naime, s godinama doselile na ovaj otok, preplivavši Pašmanski kanal došle su i na Pašman i na Ugljan.
- Najveći problem je što divlja svinja pliva s kopna na otok, s otoka na otok, s Ugljana na Pašman, govori Kućina.
Važno je istaknuti, kaže on, da su svjesni problema postojanja divljih svinja u lovištima i problema s kojim se suočavaju žitelji otoka koji, nažalost nije od jučer.
- Međutim, taj problem nije jedinstven samo u Zadarskoj županiji već je takvo stanje nazočno na gotovo svim otocima na Jadranu. Bilo kako bilo, pašmanski lovci će učiniti sve da na otoku više ne bude tih štetočina, da više ne dolaze u vrtove i blizu kuća, zaključuje Kućina.

Slijedi zajednička hajka otočnih i kopnenih lovaca

Divlje svinje uništavaju poljoprivredne površine i sve češće se približavaju kućama. Općine Tkon i Pašman, Lovačko društvo Pašman i Zadarska županija traže rješenje problema. U Zadarskoj županiji održan je zajednički sastanak na kojem se razgovaralo o tome kako riješiti problem divljih svinja, zaštiti poljoprivredne površine i spriječiti dolazak svinja u naseljena područja.

Na sastanku se spomenula već postojeća mjera s kojom Županija sufinancira ograđivanje poljoprivrednih zemljišta u visini do 50 posto troškova od ukupnog iznosa, odnosno najviše do 30.000 kuna.
Kako bi se barem donekle, grdosijama s kljovama stalo na kraj dogovoreno je da se, unatoč trenutnom lovostaju, organizira velika hajka na divlje svinje. Ako se ne skupi dovoljno lovaca s područja otoka Pašmana, u organizaciji Lovačkog saveza Zadarske županije bi došli i lovci s kopna.
Iako su u medijima korištene brojke od nekoliko stotina divljih svinja, 28. ožujka 2021. je obavljeno stručno noćno prebrojavanje s termo kamerama te je prebrojeno 50-tak. Ova metoda dopušta maksimalno 35-postotnu grešku, tako da je na otoku Pašmanu sigurno manje od 100 divljih svinja što se poklapa i s procjenom LD-a Pašman da nema više od 50-tak divljih svinja na cijelom otoku.

Vjeko Bašić ustrijelio 255 kg teškog vepra

Iako divlje svinje na otocima nisu autohtona divljač, životinje su se toliko namnožile da ih više nije moguće istrijebiti, a mještanima čine veliku štetu.

- Koliko god vi na čeki noćili na otvorenome, koliko god vi osluškivali prirodu ništa vas ne može pripremiti na susret s divljom svinjom, kaže lovac Vjeko Bašić (66) iz Dobropoljane, koji je prije dvije godine na brdu udaljenom od kuće oko 500 metara ustrijelio trofejnog, vepra kapitalca teškog točno 255 kilograma, s kljovama u medalji.
Divlja svinja, kaže on, ne njuši zemlju, ona je ruje i razbacuje u nekom divljem bijesu i stalno je u pokretu.
- Jake životinje, bez prirodnog neprijatelja, potpuno su se udomaćile na terenu i razmnožavale, a jedna divlja svinja, primjerice, dva puta godišnje na svijet donese od četiri do osam mladih, objašnjava Bašić, dodajući kako unatoč činjenici da se divlje svinje najčešće klone ljudi, one mogu biti i opasne ukoliko se divlja svinja s mladima prestraši i osjeti ugroženom.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 3 (2 glasova)