Nema ništa strašnije od lažne izvornosti

Mi smo mali narod, kako god mi gledali na to i često u svemu tome gubimo osobnost. Zato sam u svom poslu često znao žrtvovati dizajn u odnosu na neke druge vrijednosti, kazao je Bašić
“Traganje za izvornošću”, naslov je predavanja kojeg je jučer u sklopu Ritma kulturizma u Svečanoj dvorani Novog kampusa Sveučilišta u Zadru održao arhitekt Nikola Bašić. Tom prilikom Bašić je još jedanput podsjetio kako je turizam fenomen koji nastaje i događa se u prostoru. Kroz pet pitanja i odgovora prikazao je upotrebu arhitekture u turizmu, napose progovarajući o važnosti izvornog u turizmu, u čemu Hrvatska po njegovom mišljenju, ima itekako prostora.
– Mi smo mali narod, kako god mi gledali na to i često u svemu tome gubimo osobnost. Zato sam u svom poslu često znao žrtvovati dizajn u odnosu na neke druge vrijednosti, kazao je Bašić.
Kroz predavanje je, dakle, predstavio nekoliko tematika. Tako je, primjerice, govorio o mogućnosti postojanja turizma bez nepovratnog “trošenja” prostora. Istaknuo je kako je hrvatski prostor najvrjedniji nacionalni resurs te se upitao je li ga moguće sačuvati. Također, upitao se može li se prostor koristiti za turizam, ali na način da ga se neće nepovratno uništiti. Kroz prvu tematiku progovorio je o svom projektu 1.246, kroz koji je iznio zamisao o postavljanju kamena na svaki otok na kojem bi pisalo ime otoka te znak da je riječ o Republici Hrvatskoj.
Kroz predavanje je Bašić progovorio dosta o arhitekturi u turizmu, predstavivši projekt marine u Betini na kojem je radio 1989. Istaknuo je kako arhitektonsko djelo mora komunicirati sa svojim klijentom.
– Ova marina je nastala kada je arhitekturu zapljusnuo val postmoderne. Najčešće smo prisiljeni projektirati lažnu arhitekturu, pa je turizam laž, prividnost, istaknuo je Bašić. Progovorio je i o izvornosti, kao glavnoj temi predavanja, istaknuvši kako nema ništa strašnije od lažne izvornosti. Pritom je istaknuo kako se vrlo teško može naći autentični prostor.