Prema jednom istraživanju provedenom u Britaniji, čak trideset posto studenata čine studenti s disleksijom, što podrazumijeva: teškoće s čitanjem, neugoda pri čitanju na glas, gubljenje redaka za vrijeme čitanja, nedostatak vremena prilikom pisanja ispita, eseja i slično
Slaveći treću godišnjicu uspješnog rada Studentsko savjetovalište Sveučilišta u Zadru u srijedu je u multimedijalnoj dvorani novog sveučilišnog kampusa organiziralo predavanje prof.dr.sc. Mirjane Lenček s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu naslovljeno „Disleksija kod studenata”. Prije predavanja koje je, sudeći po broju okupljenih studenata, izazvalo veliko zanimanje prikazan je dio dokumentarnog filma o disleksiji. Kao što su iz Studentskog savjetovališta najavili, profesorica Lenček je nastojala odgovoriti znaju li studenti i profesori prepoznati radi li se o svakodnevnim problemima čitanja ili o disleksiji, kako razlikovati nečitak rukopis od rukopisa disleksične osobe, u kojoj mjeri disleksija može otežati studiranje i kako se može pomoći studentima koji imaju disleksiju. Inače, profesorica je vodila uspješan Tempus projekt na temu podrške studentima s disleksijom.
Disleksija nije bolest
Govoreći o problemima s kojima se susreću osobe s disleksijom, a koje u našoj zemlji još uvijek proizlaze iz nedovoljnog razumijevanja i prihvaćanja njihovih poteškoća od strane okoline i institucija, Mirjana Lenček je predočila rezultate niza istraživanja koje su provele neke europske zemlje, ali i nekoliko istraživanja koja su pod njezinim vodstvom provedena u Hrvatskoj, osobito među studentskom populacijom. Skrenula je pažnju na činjenicu kako osobe s disleksijom nemaju problema samo s čitanjem tekstova, već i s čitanjem različitih mapa, karata, sata, prometnih znakova.
– Disleksija nije bolest, simptom zaostajanja, lijenost, rezultat nedostatka pažnje. Ona ne nestaje sa sazrijevanjem osobe niti s produžavanjem vremena učenja. U svijetu postoji oko 30 milijuna osoba s disleksijom i one unatoč teškoćama uspijevaju doseći visokoškolsko obrazovanje, posebno u sustavima u kojima za njih postoji dobro organizirana podrška kao što je slučaj sa zemljama kakve su, primjerice, Velika Britanija ili Nizozemska. Prema jednom istraživanju provedenom u Britaniji čak trideset posto studenata čine studenti s disleksijom. Osobe s disleksijom imaju, naravno, neke „jake” i neke „slabe strane”. Od njihovih „jačih strana” valja izdvojiti jaki predodžbeni kapacitet, originalnost i kreativnost, dobar vizualni kapacitet, značajan kapacitet globalnog razumijevanja, sposobnost intuitivnog donošenja odluka, izražen umjetnički način mišljenja, dobre socijalne vještine i dobra prostorna percepcija.
Poboljšati status disleksičara
Stoga i ne čudi da su studenti s disleksijom najčešći na umjetničkim ili arhitektonskim studijima. Od „slabih strana” ističu se teškoće s čitanjem, neugoda pri čitanju na glas, gubljenje redaka za vrijeme čitanja, nedostatak vremena prilikom pisanja ispita, eseja i slično, teškoće s planiranjem i strukturiranjem pisanog rada, neuspjeh na pismenim ispitima, otežano ispitivanje pisanih materijala kakvi su, primjerice, različiti administrativni obrasci i upitnici, puno pravopisnih grešaka pri pisanju, nesigurnost određivanja lijeve i desne strane, nesnalaženje na geografskim kartama ili pronalaženje puta u nepoznatim mjestima, zbunjenost pri izlaganju… Mi smo provodeći anketu među više od 1600 studenata zagrebačkog sveučilišta i došli do broja od 39 osoba koje bi mogle imati disleksiju. Vodeći se prema studijama iz inozemstva usredotočili smo se na fakultete kakvi su arhitektura, likovna akademija, dramska akademija i dizajn. Naravno, željeli smo im pomoći i poboljšati njihov status. Ono što je zajedničko svim studentima s disleksijom je njihova silna upornost, kazala je, između ostalog, na zanimljivom predavanju praćenom video projekcijom profesorica Lenček.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Bundesliga
Andrej Kramarić postigao dva pogotka u porazu Hoffenheima kod Bochuma
Nogomet
Španjolsko prvenstvo
Real Madrid pobjedom u San Sebastianu napravio još jedan korak prema naslovu prvaka
Ostali sportovi
ATP Madrid
Borna Ćorić je doživio težak poraz od Zvereva i ispao u drugom kolu Madrida
Moda
zadarski concept store
[FOTO] Tiramol proslavio 10. rođendan. Sana Baraba: ‘Na rubu sam suza od sreće’
Ostali sportovi
Fair play vrijedan nagrade
Odbojkaši Medicinske škole Ante Kuzmanića ispravili suca na svoju štetu
Nogomet
Nogometaš iz Vrane
Ante Zurak nakon nogometne karijere ‘ušao’ u poljoprivredne vode: ‘Ovo mi je puno manje stresnije…’
KK Zadar
POVIJESNA UTAKMICA
ČUVENA POBJEDA ZADRA Pogledajte video od kojeg ćete se naježiti: ‘Posebnija je od drugih…’
Županija
EDUKACIJA I INTEGRACIJA
Radnici iz Filipina i Nepala čine 10 posto zaposlenih u Cromarisu: ‘Posao je izvrstan, jako mi se sviđa…’
Zadar
zatvaranje cesta
VAŽNA OBAVIJEST Uskoro utrka Wings For Life uz posebnu regulaciju prometa
Moda
zadarski concept store