Sexting – u novije vrijeme sve zastupljenija vrsta nasilja

Volonterski centar Zadar organizirao je jučer online predavanje s temom e-nasilja za sve učenice i učenike srednjih škola s područja Zadarske županije pomoću platforme Zoom. Predavanje je održala prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, klinička psihologinja i psihoterapeutkinja. Predavačica je osnivačica i ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, osnivačica udruge za pomoć i podršku zlostavljanoj i zanemarenoj djeci i njihovim obiteljima Hrabri telefon te vodeća hrvatska stručnjakinja u području zaštite djece i mladih.

Lajkovi su u virtualnom svijetu pljeskovi i nagrade
Navedena aktivnost odvijala se u sklopu jednogodišnjeg projekta »Edukacija – prvi korak prema prevenciji nasilja na Internetu II« s čijom je provedbom Volonterski centar Zadar započeo u lipnju 2020. godine. Navedeni projekt je na natječaju za projekte udruga u području prevencije nasilja nad i među djecom i mladima u 2019. godini dobio financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, a provodi se u partnerstvu sa Zadarskom županijom i Centrom za socijalnu skrb Zadar.
U projekt je uključeno šest zadarskih srednjih škola, a nastao je kao nastavak projekta »Edukacija – prvi korak prema prevenciji nasilja na Internetu« koji se provodio u osnovnim školama. Cilj je edukacija učenika srednje škole, njihovih roditelja, nastavnika i stručne službe o opasnostima na Internetu s naglaskom na digitalni identitet, pojavne oblike elektroničkog nasilja te mogućnosti prevencije i zaštite mladih na internetu. U središtu je osvještavanje problema i senzibilizacija javnosti po pitanju prijave cyberbullyinga, kako od strane mladih, tako i odraslih osoba.
Predavanje je započelo pitanjem koliko vremena dnevno provode uz računalo, tablet, mobitel i sl., a što misle koliko bi bilo dovoljno. Prof. Buljan Flander istaknula je iznenađujuće rezultate istraživanja koji govore da mladi u prosjeku Internet koriste čak više od sedam sati.
Navela je uvjerenje mladih da se nasilje preko Interneta događa rijetkima što nipošto nije istina, a u prilog tome govore brojna svjetska i nacionalna istraživanja.
– Jedna od četiri cure i jedan od tri dečka žrtve su elektroničkog nasilja, naglasila je Buljan Flander dodavši da je jedno od petero djece bilo izloženo uvredljivim porukama ili komentarima putem društvene mreže Facebook, a to su rezultati istraživanja iz 2013. godine. U međuvremenu, nasilje je poraslo, a u fokus interesa mladih došle su nove mreže i platforme. I u virtualnom je svijetu također važna uloga promatrača. Buljan Flander upozorila je kako su tzv. lajkovi u virtualnom svijetu pljeskovi i nagrade, stoga valja biti suzdržan i ne sudjelovati ni na koji način.
Još jedan primjer nasilja je primjerice izbacivanje učenika iz WhapsUp grupe razreda jer se na taj način uskraćuju informacije i izolira se učenika iz društva.
Buljan Flander ukazala je i na rašireno uvjerenje da nasilje preko Interneta nije pravo nasilje. Ali budući na brojne negativne posljedice, to je zaista neupitno.

Anonimnost počinitelja
Posebnosti nasilja preko Interneta su baš to što počinitelji mogu ostati anonimni što im daje dodatnu »zaštitu« i misao da se njima ništa ne može dogoditi. Nadalje, žrtve su stalno izložene i publika je neograničena, a manjak nadzora odraslih dodatno doprinosi porastu nasilja.
– 38,4 % žrtava ne zna tko je počinitelj, kazala je Buljan Flander u prilog činjenici o anonimnosti počinitelja. Brojne su negativne posljedice, od osjećaja bespomoćnosti do depresije, anksioznosti, samoozljeđivanja i možda suicida. Posebna vrsta nasilja zastupljena u novije vrijeme jest tzv. sexting. Riječ je o slanju poruka eksplicitnog sadržaja, ali obuhvaća i slanje fotografija, pa i videosnimki. Najčešće započinje izrazima bliskosti i nježnosti, odnosno zadobivanjem povjerenja. Potom slijede ucjene, traženje točno određenog sadržaja, a žrtve često pristaju zbog straha i srama. Također, uglavnom ne prijavljuju jer se smatraju krivima i posramljenim. Preciznije, samo 13 % žrtava prijavi nasilje, navela je Buljan Flander dodajući kako društvo najčešće osuđuje žrtve jer smatra da je netko sam kriv/kriva jer je poslao poruke takvog sadržaja. Buljan Flander naglašava kako je to potpuno netočno i da nitko ne zaslužuje biti obilježen.
Također, veze mladih popraćene su nasiljem što dovodi do, između ostalog, nižeg samopoštovanja. Nasilje uključuje zadiranje u privatnost, prijetnje, maltretiranje, oponašanje, ponižavanje i verbalno nasilje.
Zapanjujući podaci su da fotografije onih koji su sekstali prije 18. godine u 97% slučajeva proslijeđene.
Na kraju su učenici i nastavnici radoznalo postavljali pitanja i zaključili kako bi ovakva edukacija trebala biti obvezna u svakoj školi.