U razvoj hrvatskih otoka lani uloženo 1,68 milijardi kuna

Na Otočnom vijeću istaknuto je kako je u novom prijedlogu zakona zadržana odredba da se samo hrvatski brodar s brodom pod hrvatskom zastavom može javiti na natječaj za održavanje brodskih linija

Sjednica Otočnog vijeća održana je u srijedu na Pagu, u Jakišnici, a pri njenom završetku održana je konferencija za novinare na kojoj su govorili su Branko Bačić, državni tajnik za more, Josip Borić, pomoćnik ministra za otočni i priobalni razvoj i kapetan Mario Babić, ravnatelj Uprave pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka.
Bačić je istaknuo kako je u prošloj godini država u razvoj hrvatskih otoka uložila oko 1,68 milijardi kuna, od čega su oko 1,33 milijarde kuna bespovratna sredstva, a 344 milijuna kuna su ulaganja u obliku kreditiranja.
Govoreći o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, koji bi do ljeta trebao biti prihvaćen u Hrvatskom saboru, Bačić je istaknuo kako preostaje koncesioniranje 40 trajektnih i klasičnih brodskih linija, dok je dosad koncesionirano 15 brzobrodskih linija.
Bačić dalje navodi kako prihvaćanjem Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu brodarima će biti omogućeno da tijekom zimskog razdoblja, kada nema mnogo putnika, koriste manji brod, a brodari se više neće moći javiti na natječaj za dodjelu koncesije za brodske linije ako nemaju potpisan kolektivni ugovor s pomorcima, naglasio je državni tajnik za more.
Na Otočnom vijeću istaknuto je kako je u novom prijedlogu Zakona zadržana odredba da se samo hrvatski brodar s brodom pod hrvatskom zastavom može javiti na natječaj za održavanje brodskih linija.
– Kako bi se ubrzao postupak određivanja granica pomorskog dobra, a time omogućila bolja zaštita i veće gospodarsko korištenje toga našeg najvrednijeg resursa, u jesen će u saborsku proceduru biti upućen novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, kaže Bačić i naglašava kako je dosad određeno samo oko 10 posto granica pomorskog dobra od oko 6.500 kilometara obale i otoka.
Vijeće se usuglasilo da bi novi Zakon trebao riješiti i nelegalne nasipe i objekte izgrađene na pomorskom dobru, te probleme u imovinsko-pravnim odnosima nastale u vrijeme pretvorbe i privatizacije.
Kao jedan od najvažnijih ciljeva Zakona, Bačić je istaknuo daljnju decentralizaciju upravljanja pomorskim dobrom davanjem ovlasti gradovima i općinama u dodjeli koncesija bez prava gradnje do deset godina.
Bačić je rekao kako je ukidanje županijskih lučkih uprava još uvijek otvoreno pitanje, no kaže- uskoro će se održati sastanak sa županima i ravnateljima županijskih lučkih uprava prije definiranja konačnog stajališta.