NACIONALNO BLAGO Baštica kao rasadnik autohtonih sorti i učenih agronoma

Kako bi sačuvali autohtone sorte vinove loze Sjeverne Dalmacije, a pritom narasli u prave učene agronome, studenti treće godine preddiplomskog studija Primijenjene ekologije u poljoprivredi, pod nadzorom suradnika i nastavnika sa zadarskog i zagrebačkog Sveučilišta, posadili su kolekcijski nasad vinove loze na Sveučilišnom dobru Baštica.
 

Nema agronomije bez prakse

Kako kaže Marina Pavlović, dipl. ing. agr., voditeljica Sveučilišnog laboratorija, zadužena za vinogradarsku-vinarsku proizvodnju na Baštici, uz zajedničko druženje i boravak u prirodi, studenti su rado i zainteresirano sudjelovali u sadnji.
– Naši studenti u sklopu studija imaju predmet Stručna praksa, a dio njih sluša i kolegij Vinogradarstvo i vinarstvo tako da im je podizanje nasada nešto što kao budući agronomi trebaju usvojiti. Na taj način će puno bolje razumjeti problematiku proizvodnje i sutra primijeniti svoje stečeno praktično znanje. Agronomija je nezamisliva bez praktičnog znanja. Studenti uglavnom pozitivno reagiraju, zanimljivo im je i zainteresirani su. Ovim putem im zahvaljujem na odlično odrađenom poslu. Kako ovoj, tako i prethodnoj generaciji koja je prošle godine već podigla jedan dio nasada, govori Pavlović.
Uz nju, u sadnji su sudjelovali i suradnici i nastavnici Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, doc.dr.sc. Tomislav Kos, Šimun Kolega, dipl.ing. i mr.sc. Branka Maričić. S Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu došli su prof.dr.sc. Edi Maletić, doc.dr.sc. Željko Andabaka, doc.dr.sc. Domagoj Stupić te Iva Šikuten, dipl.ing. i Petra Štambuk, mag.ing.
– Kako imamo suradnju i sa srednjom Poljoprivrednom školom Stanka Ožanića, došao je i kolega Ante Gospić, dipl.ing. s dvoje učenika. Sadnja je obavljena uz logističku potporu i pomoć djelatnika Poslovnog centra Sveučilišta u Zadru na čelu s gosp. Davorom Devićem. Sadnji su prethodili i radovi pripreme terena gdje su od velike pomoći bili i drugi kolege s Odjela, priča Pavlović.
Projekt podizanja kolekcijskog nasada "banke gena" autohtonih sorati vinove loze – podregija Sjeverna Dalmacija i Dalmatinska zagora nastao je u sklopu suradnje Sveučilišta u Zadru i Agronomskog fakulteta u Zagrebu, uz podršku Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije.
– Projekt je pokrenut u svrhu očuvanja i revitalizacije autohtonih sorti. U današnje vrijeme globalizacije i sveprisutnih internacionalnih sorti, autohtone sorte se smatraju nacionalnim blagom. Jako je važno sačuvati taj materijal i revitalizirati neke sorte koje su gotovo izumrle. Kako je Hrvatska turistička zemlja, autohtone sorte mogu biti baza za ponudu nečeg što nitko drugi nema. Hrvatska, a posebno Dalmacija, je bogata autohtonim sortama vinove loze, kaže Pavlović, dodajući da je u kolekcijskom nasadu u dvije godine posađeno 43 različite sorte vinove loze, ukupno 1.060 trsova.
 

Neke sorte su na rubu izumiranja

– Neke od sorti se već nalaze u vinogradima diljem Dalmacije, poput maraštine, debita, pošipa, plavca malog i drugih, međutim, neke su posađene u svega nekoliko primjeraka poput siloždera, gustopupice, privlačke biline, silbijanca…. Postupak proizvodnje tih rijetkih sorti je iznimno težak jer su neke prisutne sa samo nekoliko trsova u starim vinogradima. Nakon determinacije sorti i uzimanja pupova s tih postojećih trsova, slijedi proizvodnja sadnog materijala u rasadnicima. Sadnjom tih sorti u kolekcije stvara se mogućnost za proizvodnju novog sadnog materijala koji se, ovisno o željama proizvođača i karakteristikama sorte, može saditi u vinogradima u komercijalnoj proizvodnji, pojašnjava Pavlović.
Najavljeno je i kako će ovaj projekt biti pokušalište studenata zajedničkog diplomskog studija Mediteranske poljoprivrede.
– Od sljedeće akademske godine (listopad 2020.) trebao bi krenuti zajednički diplomski sveučilišni studij Mediteranske poljoprivrede koji pripremaju Sveučilište u Zadru i Agronomski fakultet u Zagrebu. Prema predviđenom programu, dio nastave će se održavati u Zagrebu, a dio u Zadru. Na taj način će se omogućiti našim studentima preddiplomskog studija nastavak školovanja na diplomskoj razini, a zagrebačkim studentima pružiti mogućnost studiranja u Zadru i upoznavanja s mediteranskom poljoprivredom. Studenti će dio praktične nastave odrađivati na ovom Sveučilišnom dobru koje sad uključuje i kolekcijski nasad. S obzirom na brojnost sorti, nasad će služiti i kao poligon za izradu završnih i diplomskih te znanstvenih radova. Takav nasad omogućuje postavljanje brojnih pokusa, koji nas mogu dovesti do novih saznanja, a ukoliko rezultati budu dobri, sigurno će mnoge sorte ponovno naći zaslužena mjesta u vinogradima, govori Pavlović.
 

O Baštici

Marina Pavlović je uključena u vinogradarsko-vinarsku proizvodnju, a s obzirom na dobru višegodišnju suradnju s prof. Maletićem, u dogovoru s njim i prorektorom Slavenom Zjalićem, koordinirala je sve radove vezane za podizanje kolekcijskog nasada, od pripreme terena, organizacije sadnje i nabave repromaterijala do planiranja sadnih mjesta i rasporeda sorti
– Sveučilišno dobro Baštica se nalazi na površini od cca 15 ha, na području Suhovare-Baštica. Na oko 6 ha posađen je vinograd s različitim sortama vinove loze, a na drugoj polovici nekoliko različitih sorti jabuka. Sadni materijal za kolekcijski nasad vinove loze su osigurali i pripremili kolege s Agronomskog fakulteta. Svi poslovi su se timski dogovarali i odrađeni su prema planu i u skladu s pravilima struke, ističe Marina Pavlović.