Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Ikić: Najnoviji gospodarski podaci Zadarske županije su optimistični

12.06.2021. 08:23


Gospodarsko vijeće HGK Županijske komore Zadar održalo je šestu sjednicu na kojoj je prisustvovao niz gospodarstvenika, članovi Gospodarskog vijeća te predstavnici lokalne samouprave i institucija. Na dnevnom redu sjednice, koja se održala u hotelu Kolovare, bilo je predstavljanje plana oporavka i otpornosti, završetak pregovora i početak provedbe te davanje informacija o pripremi za ulazak u europodručje, koje je predstavio dr. sc. Zvonimir Savić, glavni ekonomist HGK i posebni savjetnik predsjednika Vlade RH za ekonomska pitanja te predstavljanje projekta modernizacije i dogradnje Zračne luke Zadar, koji je predstavio državni tajnik u Ministarstvu za more i EU fondove, Josip Bilaver.


Rast broja zaposlenih u županiji
Okupljenima se na početku obratio predsjednik Županijske komore Zadar Denis Ikić koji je dao informacije o stanju u gospodarstvu u Zadarskoj županiji koji je izrazio zadovoljstvo što je šesta sjednica organizirana uživo s velikim brojem posjetitelja.
– Želim da ovo vrijeme pred nama iskoristite na najbolji mogući način, a vjerujem da su vas privukle aktualne, važne i zanimljive teme, a njih će predstaviti najkompetentnije osobe u ovom području, rekao je Ikić koji se potom osvrnuo na status županijskog gospodarstva zadnjih 15 mjeseca, s obzirom na njegovu strukturu i na udare koje su doživjeli neki segmenti, misleći pritom posebno na turizam, pomorski promet i industriju zabave.
– U ovom trenu nemamo potpune podatke jer financijska izvješća za prošlu godinu nisu u potpunosti gotova. Međutim, možemo reći neke službene podatke i pritom se svakako moramo osvrnuti na razinu zaposlenosti koja je veća nego u 2019. godini. Taj broj je bio malo manji tijekom sezone, ali možemo zaključiti kako su mjere Vlade bile pravodobne, sveobuhvatne i dostatne, a vidjet ćemo kako će biti na jesen, kazao je predsjednik Komore te dodao kako će zapošljavanje biti najveći problem gospodarstva.
Pritom se osvrnuo i na zapošljavanje stranaca te na izvoz u 2020. godini koji je bio 11 posto veći nego je to bilo u 2019. godini, a spomenuo je i turistički promet koji je osjetio pad, ali je, kako je istaknuo Ikić, »to daleko manji pad od svih jadranskih županija, a podaci u posljednjih pet mjeseci daju nam veliku nadu«. I sami gospodarstvenici optimističniji su glede nadolazeće sezone i dolaska turista.


Optimistične prognoze
– Gospodarstvo u Zadarskoj županiji osjetilo je i pad, a to je ponajprije vidljivo u broju fiskaliziranih računa kod prijevoznika, administrativnih usluga te u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, što nije malo, ali najnoviji podaci su optimistični, rekao je na kraju prvi čovjek Komore te dodao kako je BDP Zadarske županije dosegao razinu preko 88 posto državnog prosjeka, a iznosi 81.000 kuna po glavi stanovnika, što je najveći rast BDP-a.
– Za nadati se da će se u sljedećim tjednima županijsko gospodarstvo dinamizirati u svim segmentima, optimističan je Ikić.
Gostima se obratio i župan Božidar Longin koji je također optimističan, a u svom je govoru istaknuo buduće projekte na kojima Zadarska županija radi.
– U našoj županije je 25 posto manje nezaposlenih nego u istom razdoblju prošle godine, nadam se da je situacija s pandemijom mnogo bolja, što nam je bitno na početku turističke sezone od koje očekujemo jako puno, rekao je Longin i dodao kako se nastavlja uspješna suradnja s Ryanairom, Gaženica očekuje projekt kruzera, a u planu su i mnogi drugi projekti.
– Raste i broj poljoprivrednika i OPG-ova, a time i raste kvaliteta proizvoda, poglavito vina i maslinovih ulja. Veseli nas i činjenica da se sve veći dio županije okreće ruralnom turizmu, kazao je župan i najavio izradu projekta navodnjavanja pet kraških polja. Ovo je bio, kako kaže Longin, rekordan investicijski ciklus, a Zadarska županija nastavit će obavljati svoju ulogu te osmišljavati projekte koji će pomoći osnaživanju ovog sektora.
Zvonimir Savić prezentirao je Nacionalni plan otpornosti oporavka i uvođenje eura koji bi se u Hrvatskoj trebao uvesti od 1. siječnja 2023. godine.




Nacionalni plan oporavka i otpornosti
– Ono što mi radimo u Vladi, zajedno s Ministarstvom financija, dokument je koji se zove Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a njegov temelj su sredstva iz Europske unije koja su usmjerena prema državama članicama za oporavak gospodarstava i društva od pandemije koronavirusa i za jačanje dugoročne otpornosti, obrazložio je na Savić te dodao je to iznos od 750 milijardi eura koji je kanaliziran na razne segmente gospodarstva, a za Hrvatsku je predviđeno 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava što je 12 posto ukupnog BDP, a time Hrvatska dobiva i veliku prednost.
– Zadnjih nekoliko mjeseci napravili smo plan oporavka otpornosti koji je podijeljen na pet komponenti i jednu inicijativu, a onih 6,3 milijarde eura odlazi na tematske cjeline, na gospodarstvo, javnu upravu, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalnu zaštitu, zdravstvo te na inicijativu obnove zgrada što se odnosi na obnuvu objekata pogođenih razornim potresima, objasnio je Savić. U daljnjoj prezentaciji obrazložio je detalje projekata kojim će se ovim sredstvima ostvariti. Projekt koji je direktno vezan uz Zadar i Zadarsku županiju jest modernizacija i ekologizacija infrastrukture Zračne luke Zadar, za što se, kako kaže glavni ekonomist HGK, zasigurno vrijedilo boriti. Najavio je i uvođenje eura u Hrvatskoj.
– Mi smo najmanja i najeuriziranija država koja nije uvela euro i već su ranije poduzete neke aktivnosti za ulazak Hrvatske u eurozonu, pripremili smo plan i imamo strategiju te znamo koje korake moramo podzeti, naglasio je Savić te je rekao kako je Hrvatska imala još 2019. sve parametre za uvođenje eura te se već raspravlja o izgledu hrvatskog eura.
Na kraju ovog sastanka Josip Bilaver predstavio je projekt modernizacije i dogradnje Zračne luke Zadar koja će značajno unaprijediti cijelu županiju.


Zračna luka Zadar
– Ekologizacija prometa jedan je od segmenta reformi za koje smo se odlučili, odredili smo da idemo u dva smjera, jedan je elektrifikacija i ekologizacija sustava prihvata zrakoplova, a drugi je program sufinanciranja kupnje novih vozila na alternativna goriva i razvoj infrastrukture alternativnih goriva u cestovnom prometu, rekao je Bilaver te dodao kako je financiranje zračnih luka neprihvatljivo međutim, kako kaže, razvijen je jedan dobar, kvalitetan projekt koji zadovoljava ovaj dio ekologizacije i digitalizacije procesa.
– Ovakav projekt u Europi trenutačno ne postoji i dobili smo pohvale za to kako je napravljen, istaknuo je Bilaver.