Predstavljen projekt “Gnalić – Ogledalo renesansne kulture”

U Biogradu je danas predstavljen projekt “Gnalić – Ogledalo renesansne Europe” kojim je nastavljeno podmorsko istraživanje lokaliteta davno potonula broda kod otočića Gnalića nedaleko Biograda na Moru.
Nakon gotovo četiri desetljeća stanke Ministarstvo kulture RH podržalo je inicijativu za nastavak podmorskog istraživanja i sveobuhvatne prezentacije brodoloma trgovačkog broda kod otočića Gnalića. Riječ je o za sada jedinstvenom nalazištu u Mediteranu koje bi moglo dovesti do mnogih novih spoznaja o europskoj i mediteranskoj pomorskoj trgovini te o brodogradnji i plovidbi u vrijeme kasne renesanse.
Projektom “Gnalić – Ogledalo renesansne Europe” planira se izgradnja novog modernog muzeja kojem bi glavna sadržajna i edukativna komponenta bila tema ovog potonulog broda.
“Riječ je iznimnome nalazištu. Na njemu je brod, za ona vremena, zapravo ogromnih dimenzija. To bi bilo kao da zamislite najveći tanker ili trgovački brod ovoga vremena pun svih mogućih najvrjednijih dobara poslanih nekome vrlo važnom, a taj netko očito je bio Sultan Murat III”, rekao je pomoćnik ministrice kulture Zlatko Uzelac. Dodao je da je ministarstvo za nastavak istraživanja koja su provedena izdvojilo 100.000 kuna.
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća talijanski povjesničar Astone Gasparetto predložio je identifikaciju broda s brodom Gagiana koji je isplovio iz Venecije i potonuo u vodama Biograda. Nastavak arhivskog istraživanja pokazao je da je riječ o brodu imenom Gagliana Grossa, koji je iz Venecije isplovio krajem listopada 1583. godine i potonuo početkom studenoga. Brod je pripadao obitelji Gagliano dubrovačkoga podrijetla, čiji su se pripadnici nastanili u Veneciji i Peri (Konstantinopolis) te razvili intenzivnu trgovačku djelatnost. Posebnost brodoloma očituje se u činjenici da se na njemu nalazilo 5.000 okruglih brodskih stakala koja je u Veneciji naručio turski Sultan Murat III kako bi obnovio svoj harem koji je nastradao u velikom požaru.
Brodolom kod otočića Gnalića službeno je evidentiran 1967. godine, a do 1973. provedeno je pet kraćih zaštitnih akcija prilikom kojih su izvađeni najatraktivniji površinski nalazi. Prva podmorska istraživačka kampanja nakon 40 godina, provedena je od 15. lipnja do jučer u suradnji Sveučilišta u Zadru, američkog Sveučilišta Texas A&M, francuskog instituta CNRS – LSIS Le laboratoire des Sciences de l’Information et des Systemes, Zavičajnog muzeja u Biogradu na moru i Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu.
Cilj je bio procjena stanja nalazišta i izrada strateškog plana njegovog sustavnog istraživanja. Osim toga, započelo se s detaljnom procjenom stanja nalaza u muzejskom postavu i čuvaonici građe.
Voditelji ovogodišnje podmorske istraživačke kampanje bili su doc. dr. sc. Irena Radić Rossi (Sveučilište u Zadru) i prof. dr. sc. Filipe Castro (Sveučilište Texas A&M), dok se rad u Zavičajnom muzeju odvijao pod vodstvom njegovog ravnatelja Draženka Samardžića i konzervatora Petera Fixa (Sveučilište Texas A&M).