Sol ne proizvodi ni stroj, ni čovjek. Sol proizvode sunce, more i vjetar

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika isikiric
Solana Nin od proljeća do jeseni nudi turističke obilaske sa stručnim vodičem, tu je i sasvim poseban muzej, a tko poželi, može se upustiti i u berbu
Autor: 
Ljudska je ruka bere s ljubavlju. I to generacijama. Ninska je sol ekološka, ljekovita i biodinamična jer osim ljudske ruke u proizvodnji ninske soli sudjeluje raznovrsni biljni i životinjski svijet, obilje plaža te ljekovito blato, kazala je marketinška menadžerica Solane Nin Sanja Stamenić Oštrić
Berba soli u Ninu

Kristali soli. Oku privlačni poput dragulja. Povezuju nas s prošlošću, sadašnjosti i budućnosti. Latinska izreka »Cum grano salis« u doslovnom prijevodu »Sa zrnom soli« izvrsno se uklapa u životnu filozofiju. No, to zrno soli nužno je i u svakodnevnoj prehrani i to ne samo da nam jelo učini privlačnijim nepcu, već i iz zdravstvenih razloga. Ali ne valja pretjerivati, već upravo posegnuti za tim zrnom soli.
Mineral u obliku soli od davnina je sastavni dio čovjekova života. Život bez nje je nezamisliv. Ne bi imao okusa. U prošlosti je sol bila renomirana gospodarska roba, poglavito u srednjemu vijeku. Govoreći o povijesti soli, zanimljivo je istaknuti da je sol bila toliko dragocjena da su se zbog nje čak vodili ratovi. Prema nekim podacima jedan od uzroka Francuske revolucije bilo je to što je Luj XVI. uveo velik porez na sol. Sol je ujedno služila kao vrlo vrijedno sredstvo u robnoj razmjeni. Maurski trgovci razmjenjivali su gram soli za gram zlata, a neka srednjoafrička plemena koristila su komade kamene soli kao novac. U starom Rimu vojnici su dio plaće dobivali u soli. Kad su Grci kupovali robove, plaćali su ih solju.

Poseban doživljaj

Za pričom o soli, kako nastaje, kako se bere i na koji način obogaćuje naš svakodnevni život krenuli smo put Nina gdje se nalazi Solana Nin, u sklopu koje se nalazi i Muzej soli, a u kojoj ako poželite možete se upustiti i u berbu soli. Za sve one koji se vole okušati u nesvakidašnjim podvizima, ona predstavlja poseban doživljaj. Solana Nin od proljeća do jeseni nudi turističke obilaske sa stručnim vodičem i Dane otvorenih vrata te je se može posjetiti i doznati sve o soli, od prapočetaka proizvodnje do recepata kojima se obogaćuje gastronomsko znanje. Stoga ujedno donosimo i recept s Ninskim cvijetom soli poznatog chefa Mate Jankovića.
Kroz priču o Solani Nin i njenim čarima povela nas je marketinška menadžerica Sanja Stamenić Oštrić koja nam je ispričala kako se sol u Solani Nin proizvodi tradicionalno i u suživotu s prirodom već 1500 godina.
- U Solani Nin sol ne proizvodi stroj. Sol ne proizvodi ni čovjek. Sol proizvodi sunce, more i vjetar. Ljudska je ruka bere s ljubavlju. I to generacijama. Ninska je sol ekološka, ljekovita i biodinamična jer osim ljudske ruke u proizvodnji ninske soli sudjeluje raznovrsni biljni i životinjski svijet, obilje plaža te ljekovito blato. Solana je promijenila vlasnike i strategiju poslovanja prije deset godina. Odlučili smo je unaprijediti i ispričati priču o soli kroz proizvode, turističke ture po poljima soli i muzej. Solanu godišnje posjeti između 70 i 100 tisuća ljudi, no ove godine zbog korona pandemije cijela je priča u zatišju. Mi i dalje radimo i ne predajemo se. Treba biti uporan i kreativan. Nije prvi put da se suočavamo s nekim problemom koji nas usporava. Prije nekoliko godina imali smo poplavu koja je uništila sve, no zahvaljujući predanosti svih naših djelatnika, od kojih neki već generacijama rade u ovoj solani uspjeli smo prebroditi i taj težak trenutak. To je poziv koji se prenosi iz koljena na koljeno, te ga ljudi rade sa srcem.

Magični muzej

Solana je poput magičnog muzeja. Stara je više od 1500 godina. O tome svjedoči kamena rimska zapornica koja i danas ponosno stoji na poljima soli. Solana priča priču o soli kroz povijest, ratove, slavlja, ljubav, užitak i rad. Kroz sve to vrijeme puno toga se mijenjalo, no jedna stvar je ostala ista. Sol se bere još uvijek ručno, baš kao nekada, s velikom dozom ljubavi i užitka. U što se mogu uvjeriti i posjetitelji i upustiti se u »avanturu berbe soli«. U sklopu solane nalaze se Muzej i Kuća soli. Tu možete kročiti u prošlost kroz prikaz crno bijelih fotografija iz daleke prošlosti, starih alata za rad, vagona koji su se koristili nekada davno kao sredstvo za transport soli s bazena u skladište, ali istodobno kročiti i u sadašnjost kroz interaktivnu igru i maketu jedinstvenog prirodnog rezervata te dokumentarni film na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku, istaknula je naša sugovornica te potom dodala.
- Na festivalu soli organiziramo i razne radionice za djecu te natjecanja. Prošle smo godine osmislili natjecanje u kojem su posjetitelji morali točno u gram napraviti paketić sa soli i ako je sve bilo po pravilima, dobili bi taj paketić na poklon. Bilo je izuzetno zabavno, a neki posjetitelji su se natjecali čak i po desetak puta, sve dok ne bi imali pravu gramažu i zaslužili poklon. Bilo je tu puno smijeha i zabave i vjerujem da ćemo kad se pruži prilika za jedno takvo druženje natjecanje ponoviti. Svake godine otvaramo vrata posjetiteljima, u lipnju, srpnju i kolovozu, te na taj način želimo približiti i prikazati istinsku priču o nastajanju bijeloga zlata na potpuno prirodan način. Posjetitelji mogu do kasnih večernjih sati uživati u besplatnim obilascima uz stručno vodstvo te štošta naučiti o povijesti soli, solani i tradicionalnom načinu proizvodnje koji se u njoj njeguje, kazala je Oštrić.

Festival soli

Nekoliko riječi rekla nam je i o Festivalu soli.
- Festival soli tradicionalno je događanje koje se odvija svake godine u mjesecu kolovozu. Niz organiziranih manifestacija tijekom dana posjetiteljima daju mogućnost da i sami sudjeluju u procesu stvaranja soli, od kreativnih radionica za najmlađe do ručnog branja soli u kojem se mogu okušati svi, od 9 do 99 godina te besplatnog obilaska sa stručnim vodstvom. Uz to, svake godine osmislimo i neko novo događanje kojem obogaćujemo našu priču o soli. U ponudi imamo brojne proizvode od soli, točnije 140, o kojima možete doznati nešto više i na internet stranici Solane Nin. Kad je godina berbe dobra, u prosjeku proizvodimo 3 tisuća tona soli te oko 10 tona cvijeta soli. Posebno mi je drago što oni najmlađi mogu uživati i u slikovnici »Slanko« koju sam napisala, ponukana i svojom djecom. Kroz priču o Slanku doznaje se priča o solani, ali i životu u njoj i oko nje koju čine i brojne životinje. A govoreći o životinjama ima i priča o galebovima koji su znali dolaziti u solanu. Kako se sol ne prerađuje, već samo bere, mora biti savršene čistoće. Galebovi znaju biti nestašni te smo tako, kako bismo zadržali čistoću soli, neko vrijeme imali i straška, odnosno stražara s fućkalicom koji je s polja tjerao nepoželjne goste u ovom slučaju, s obzirom na to da moram naglasiti kako posebno volimo floru i faunu koja okružuje solanu. Imamo preko 200 vrsta ptica, zaključuje Sanja Stamenić Oštrić.


Priča o Ninskom cvijetu soli i zdravlju

Cvijet soli na francuskom »Fleur de Sel« nastaje tijekom ljeta kao tanki sloj na površini vode. Kao fini kristal ostaje na površini sjedinjen s morem. Ubira se nježno ljudskom rukom i drvenim mikronskim sitima poput latice cvijeća. Sastavom se od morske soli razlikuje time što ima veći udio minerala. To utječe na okus, zbog čega cvijet soli postiže puno veću vrijednost, ali i zbog zdravlja. To je proizvod koji se prodaje neobrađen. Gurmani i nutricionisti ga posebno cijene zbog udjela kalcija i magnezijevog sulfata, kojih nema u kamenoj soli. Cvijet soli valja staviti pri kraju termičke obrade hrane kako se ne bi izgubila mineralna vrijednost.
- Ninski je cvijet soli ekološka sol, brana ljudskom rukom, potpuno prirodna i biodinamična. Suši se na suncu. Povoljna je za svakodnevnu upotrebu u nutritivnom i zdravstvenom smislu za koju Solana Nin ima i certifikat ekološke izvornosti, koji je dobiven u inozemstvu i koji potvrđuje kvalitetu našeg Cvijeta soli, istaknula je Sanja Stamenić Oštrić.


»Kad je godina berbe dobra, u prosjeku proizvodimo 3 tisuće tona soli te oko 10 tona cvijeta soli
Sanja Stamenić Oštrić

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno