Dr. Dželalija: Trećom dozom mogli bismo se gotovo sigurno zaštiti od nove zaraze

Vijesti iz Izraela, gdje je zabilježen skok novooboljelih usprkos tome što je 60% populacije cijepljeno s objema dozama, poljuljale su povjerenje građana u djelotvornost cjepiva oko kojeg su ionako mnogi u nedoumici.
Zadarski ugledni infektolog, prof. dr. sc. Boris Dželalija, dr. med. komentirao je goruće teme u zdravstvu, potrebu za docjepljivanjem, cijepljenje djece, priželjkivani imunitet krda, kao i situaciju u zadarskoj bolnici koja je neopravdano posljednjih dana na tapetu nacionalnih medija.

Dobar rezultat u Zadru
Dr. Dželalija, koji se i sam cijepio iako je prebolio COVID-19, kazuje da je u Zadru i u ostalim gradovima i naseljima naše županije cijepljeno 64.500 stanovnika, od kojih je potpuno, dvjema dozama, cijepljeno njih više od 35.200, dok je prvu dozu primilo njih više od 29.200.
– U tjednu od 28. lipnja do 4. srpnja postignut je pravi rekord u cijepljenju te je cijepljeno više od osam i pol tisuća stanovnika, od kojih je novocijepljenih, jednom dozom, njih više od dvije tisuće. U tjednu od 5. do 10. srpnja, cijepljeno je više od pet i pol tisuća, od kojih je novocijepljenih više od tisuću i pol. Slobodno možemo kazati da je u Zadru cijepljenje prihvaćeno i ide najboljim putem prema potpunom uspjehu. Zasigurno tome najviše doprinose djelatnici Zavoda za javno zdravstvo, ističe dr. Dželalija i zaključuje da nas ovi brojevi upućuju na dobar i sve bolji rezultat i postotak cijepljenja.
Međutim, dodaje da je sigurno moglo i bolje, ali to bolje nije bilo lako postići.
– Prisjetimo se samih početka cijepljenja i brojnih razgovora i zapisa o nedostatku cjepiva, drugi imaju, a mi nemamo. Potom je cjepivo postalo dostupno, a priča se razvijala kako njih cijepe, a nas neće, naglašavale su se privilegije i slično. I, konačno, sad kad je cjepivo dostupno svima, jedni se cijepe, drugi odgađaju. Slične su okolnosti i u drugim područjima Lijepe Naše. Moja je prosudba kako se radi o uspješnom postupku u sprječavanju nastanka novih infekcija i COVID-19 bolesti i duboko vjerujem u još veći uspjeh, govori dr. Dželalija i nastavlja da bismo se tako mogli najesen i u našoj županiji, a i u drugim područjima, naše zemlje približiti rezultatu od 75% cijepljenih.
A kada bismo tom postotku dodali i broj onih koji su bolest preboljeli, tumači dr. Dželalija, ukupan broj stanovništva s postignutim imunitetom mogao bi doseći razinu i veću od 95% što bi činilo pouzdani imunitet zajednice.

Delta varijanta brzo se širi među mlađima
Kada je riječ o povjerenju javnosti u dostignuća medicine, nezaobilazna je tema (ne)cijepljenje zdravstvenih djelatnika i poruka koja se tim brojkama šalje.
– Ovih dana bilo je ‘vrućih’ rasprava o tom pitanju u brojnim sredstvima priopćavanja. Prema objavljenim podatcima iz ravnateljstva Opće bolnice Zadar, u zadarskoj bolnici zaposleno je 266 liječnika te je do prije sedam dana cijepljeno njih 189 što je 71% od ukupnog broja zaposlenih liječnika. S dvjema dozama cijepljeno je 170 liječnika, a s jednom dozom njih 19. Na ovaj broj treba dodati i 18 liječnika koji su preboljeli bolest COVID-19, ali još nisu stekli potrebne uvjete za cijepljenje. U ukupnom broju zaposlenih liječnika, broj cijepljenih i onih koji su preboljeli COVID-19 iznosi 77,82%. Što se tiče procijepljenosti medicinskih sestara, od ukupno zaposlenih 650 medicinskih sestara cijepljeno je njih 376 što iznosi 57,84%. Na taj broj potrebno je dodati i 80 medicinskih sestara koje su preboljele COVID-19, ali nisu stekle uvjete za cijepljenje, tako da ukupan broj »zaštićenih medicinskih sestara« iznosi 456, odnosno 70,15% od ukupnog broja zaposlenih medicinskih sestara, iznosi dr. Dželalija brojke te naglašava kako su ovo izvrsni rezultati, a daljnjim cijepljenjem zasigurno će biti i bolji.
No, postavlja se pitanje hoće li se i kod nas, cijepljenju unatoč, širiti delta soj, kao što je to slučaj u Izraelu, odnosno jesu li i dalje zaštićeni oni koji su se cijepili, primjerice, početkom ove godine i u kojoj mjeri.
– Prije samo nekoliko dana ravnateljica Klinike za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« Alemka Markotić upoznala nas je s Izvješćem Europskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti koje jasno pokazuje da delta varijanta virusa preuzima primat u Europi. Tako se u nekim državama udio te varijante kreće od 25 do preko 70%. U ovom trenutku delta varijanta brzo se širi među mlađima, a u najgoroj situaciji su Portugal, Cipar i Španjolska. U Izraelu su prije nekoliko tjedana ukinuta praktično sva ograničenja što je dovelo, tijekom proteklih dvaju do triju tjedana, do sve većeg broja novih zaraza koronavirusom. Među novozaraženim osobama više je od 50% cijepljenih. Ali, to ne bi smio biti razlog za stvaranje panike, radi se o mlađim ljudima, među njima nema smrtnih ishoda, a niti teških kliničkih oblika bolesti, ohrabrujuće govori dr. Dželija, ali i naglašava da opreza nikad dosta.

Očekivano docjepljivanje koncem jeseni
No, kako kaže, ostaje otvorenim i nejasnim hoće li se dodatnim cijepljenjem, to jest dodatnom dozom cjepiva, zaustaviti širenje infekcije.
– Stoga, preporuka je cijepiti se što prije jer nas cijepljenje s dvjema dozama u velikoj mjeri štiti, iako ne u potpunosti, i od te varijante, zaključuje dr. Dželalija.
Prema najnovijim obavijestima iz Nacionalnog stožera, udio delta varijante raste i u Hrvatskoj, a po najnovijim rezultatima sekvenciranja njezin je udio 43%.
– Prema mojim saznanjima, ova varijanta virusa zabilježena je i kod naših testiranih i oboljelih stanovnika. Također, i kod nas se radi o osobama mlađe životne dobe te se tek rijetki primaju na bolničko liječenje, a zasigurno je broj zaraženih znatno veći od broja testiranih i broja pozitivnih, saznajemo od dr. Dželalije.
Premda mu nisu poznati planovi o docjepljivanju, pretpostavlja da se o tome promišlja na razini Nacionalnog stožera.
– Očito, odluka o docjepljivanju mora biti na čekanju, a ovisno o pojavnosti i širenju zaraze odlučit će se za ili protiv docjepljivanja. Teško je jasno kazati kad bi se to moglo zaista i dogoditi. Bilo bi dobro kad bismo sada izbjegli tu potrebu docjepljivanja, a naročito zbog očekivanog docjepljivanja koncem jeseni. Naime, docjepljivanjem ili trećom dozom mogli bismo se gotovo sigurno zaštiti od nove zaraze ili makar znatno umanjiti težinu simptoma bolesti, objašnjava dr. Dželalija.
Kao što je i za očekivati, uslijed novih saznanja, građani se pitaju koje je cjepivo najučinkovitije, točnije, koje pruža najdugoročniju zaštitu. Ali, na to pitanje svih pitanja nitko ne može dati točan odgovor.

Djeca kao širitelji
– Naime, nikad nisu u potpunosti objavljeni svi podatci o učinkovitosti pojedinih cjepiva, a i među onim objavljenim podatcima ima i dio, doduše manji dio, onih neuvjerljivih i manje sigurnih. Ipak, približno, ako je to dobar odgovor, mišljenja sam kako ne postoje velike razlike u uspješnosti primijenjenih cjepiva. Međutim, tijekom dolazećih mjeseci mogle bi se takve razlike pokazati, što će najviše ovisiti o uspješnosti sadašnjih cjepiva prema sadašnjim i mogućim drugim novonastalim varijantama virusa, kazuje dr. Dželalija.
Najavljuje se i cijepljenje djece, a Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) 28. svibnja 2021. objavila je, govori dr. Dželalija, da je cjepivo Comirnaty protiv bolesti COVID-19 čiji je proizvođač BioNTech i Pfizer odobreno za primjenu kod djece u dobi između 12 i 15 godina.
– Prednost u cijepljenju treba pružiti djeci u dobi od 12 godina koja pripadaju u prioritetne skupine s obzirom na zdravstveno stanje, odnosno kroničnim srčanim, plućnim, bubrežnim, metaboličkim bolesnicima i imunokompromitiranima zbog terapije ili osnovne bolesti, stanja nakon splenektomije. Dobro je što je cijepljenje već počelo u nekih županijama, a razborito je što će se cijepljenje školske djece starije od 12 godina organizirano provoditi početkom nove školske godine. Nositelji toga posla bit će liječnici školske medicine. S obzirom da se radi o maloljetnicima, a cijepljenje je dobrovoljno, pristanak o cijepljenju dat će roditelji. Korist od cijepljenja djece očitovat će se u njihovoj zaštiti od bolesti, ali i u zaštiti drugih, osobito necijepljenih osoba, bilo u obiteljskoj, bilo u školskoj sredini, govori dr. Dželalija i naglašava da su djeca najučinkovitijii širitelji respiratornih infekcija, a tako i COVID-19 infekcije i bolesti, a njihovim cijepljenjem ova opasnost bit će značajno umanjena.