LAG-ovi postaju otočne mikro razvojne agencije

Jedan od problema je visoka sezonalnost gospodarskih aktivnosti zbog čega je mali broj stalnih stanovnika na ovim otocima. Zato bi se projekt trebao osobito usmjeriti na njihove potrebe i na aktivnosti koje se provode u jesen, zimu i proljeće. Ulaskom RH u EU od LAG-ova se očekuje da postanu svojevrsne mikro razvojne agencije, kaže Laginja

U tijeku je osnivanje Lokalne akcijske  grupe (LAG) radnog naziva  “Zadarski otoci i priobalje”.  Zadaća LAG-a je donošenje  strategije lokalnog razvoja te  odgovornost za njenu provedbu. U osnivanju sudjeluju predstavnici sva tri sektora – javnog (jedinice lokalne samouprave i javna  poduzeća), privatnog (poduzeća, obrti, zadruge i obiteljska poljoprivredna gospodarstva) i civilnog (udruge mladih, žena, folklorna i  ribolovna društva…).  LAG-u “Zadarski otoci i  priobalje” za sada su pristupili Grad Nin, Općina Privlaka, Općina Vir, Općina  Sali, otoci Dugi otok i Zverinac, zatim Općina Kukljica, Općina Preko i Općina  Kali, otoci Rivanj i Sestrunj  te temeljem odluke Grada  Zadra, otoci Iž, Rava, Molat,  Ist, Premuda, Silba, Olib,  odnosno mjesni odbori Brgulje, Ist, Mali Iž – Porovac,  Molat, Olib, Premuda, Silba,  Veli Iž, Zapuntel, Mali Iž,  Mala Rava i Vela Rava.
U Zadarskoj županiji već  postoji LAG Laura sa sjedištem u Biogradu, a u osnivanju je i LAG Bura sa  sjedištem u Poličniku koji  obuhvaća Grad Obrovac te  općine Vrsi, Ražanac, Poličnik, Posedarje, Novigrad,  Jasenice, Zemunik Donji,  Starigrad i Karlobag.
Priprema za  LEADER program
Osnivanje LAG-a “Zadarski otoci i priobalje” zajednički financiraju Zadarska  županija i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj sredstvima  projekta COAST u ukupnom iznosu od 220.000 kuna. UNDP je zadužen za provedbu i nadgledanje procesa  osnivanja LAG-a. Ivana Laginja, voditeljica ureda UNDP-a u Zadru, govori o povodu, ciljevima i načinu djelovanja budućeg LAG-a.
– Povod za osnivanje  LAG-a “Zadarski otoci i  priobalje” je unapređenje  kvalitete života na LAG području kroz partnerski pristup svih sudionika u planiranju, izboru i provedbi projekata, značajnih za razvoj  tog područja. Također, cilj  ovog LAG-a je i priprema  područja za provođenje  LEADER pristupa, kojeg u  Hrvatskoj provodi Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva  i ruralnog razvoja, a dio je  Zajedničke poljoprivredne  politike Europske unije, pojašnjava Laginja.
S obzirom da se ulazak  Hrvatske u EU očekuje u  srpnju 2013. godine, kako  kaže Laginja, pravi je trenutak za definiranje održive  strategije ruralnog razvoja  za ovo LAG područje, kao i  priprema područja za korištenje EU fondova za ruralni razvoj.
– Upravo se osnivanjem lokalnih akcijskih grupa stvaraju nužni preduvjeti za korištenje sredstava za ruralni  razvoj iz pristupnog fonda  (IPARD), a po ulasku u EU i  Europskog poljoprivrednog  fonda za ruralni razvoj (EPFRR), kao i drugih fondova  koji potiču održivi ruralni  razvoj, kaže Laginja.
Važno je, dodaje Laginja,  da LAG “Zadarski otoci i  priobalje” ne ostane mrtvo  slovo na papiru i da što prije  krene s djelovanjem.
Slabo uključivanje  privatnog sektora
– Svjesni smo da na tom  putu postoje određene potencijalne opasnosti, ali  ćemo učiniti sve što je u  našoj moći da to spriječimo.  Vrlo je važno da se što prije  krene s pripremom projektnih prijedloga, manjih, a  kasnije i većih koji bi trebali  pomoći rješavanju problema  prepoznatih u Lokalnoj razvojnoj strategiji. Čest slučaj  je da se obično krene s planovima koji se bave najtežim  problemima, nakon čega brzo dođe do “zamora materijala” i odustajanja. Stoga  želimo krenuti s projektima  za koje odmah postoje izvori  financiranja i ljudi koji su  spremni aktivno se uključiti,  kaže Laginja.
Kako dodaje, trenutačni je  problem slabije uključivanje  privatnog sektora bez čijeg  aktivnog sudjelovanja ovaj  LAG nikad neće ozbiljno  stati na svoje noge.
– Važno je naglasiti da je  LEADER program osobito  namijenjen privatnom sektoru od kojeg bi on trebao  imati značajne koristi. Druga važna stvar je povezivanje. Briga o vlastitom poduzetničkom pothvatu je  svakako legitimna i poželjna  stvar, no nedostatak  umrežavanja dovodi do previše nepovezanih inicijativa  koje su preslabe da bi stvarno pokrenule gospodarstvo  nabolje, priča Laginja.
Drugi problem je visoka  sezonalnost gospodarskih  aktivnosti zbog čega je mali  broj stalnih stanovnika na  ovim otocima.
– Zato bi se projekt trebao  osobito usmjeriti na njih i  njihove potrebe te pomoći  aktivnostima koje se provode u jesen, zimu i proljeće,  sve u cilju poboljšanja kvalitete života i rada na otocima. Ulaskom Hrvatske u  EU od LAG-ova se očekuje  da preuzmu vrlo ozbiljne zadatke, da postanu svojevrsne mikro razvojne agencije  u ruralnim područjima RH  koje će prvenstveno djelovati na unapređenju kvalitete života u ruralnim područjima kroz partnerski  pristup svih sudionika jednog LAG područja u planiranju, izboru i provedbi projekata od značaja za razvoj  tog područja. Također, njegova važna uloga je i pomoć  dionicima u LAG području u  prijavi na razne projekte ruralnog razvoja – diverzifikacija ruralnog gospodarstva,  zaštita okoliša i slično, kaže  Laginja.
U procesu osnivanja  LAG-a “Zadarski otoci i  priobalje” do sada su  održana četiri sastanka pod  vodstvom UNDP-a te konzultantice koja pomaže u  pripremi Lokalne razvojne  strategije LAG-a.
– Prvi sastanak održan je u  siječnju ove godine, a do  ovog trenutka sve jedinice  lokalne samouprave koje su  pristupile LAG-u imenovale  su svog predstavnika. Trenutačno ispunjavaju opsežne upitnike za prikupljanje podataka sa svog područja za izradu Lokalne  razvojne strategije (LRS),  temeljnog dokumenta  LAG-a. Sljedeći korak, nakon ljeta, je podjela u radne  grupe koje će raditi na  SWOT analizi LAG područja (analiza temeljena  na četiri faktora: snage, slabosti, prilike i prijetnje) za  LRS. Priprema strategije  ujedno pomaže i u definiranju LAG-a i pripremi njegova Statuta i registracije  pri nadležnom Uredu  državne uprave. Naime, u  Hrvatskoj je predviđeno da  LAG-ovi budu udruge koje  će okupljati zainteresirane  iz sva tri sektora, navodi  Laginja.
Nadzor financijera
Za početak će LAG  sredstva dobivati putem  natječaja, kao sve ostale  udruge.
– Posebna sredstva u okviru programa ruralnog  razvoja bit će na raspolaganju tek nakon što Ministarstvo poljoprivrede,  ribarstva i ruralnog razvoja krene u proces formalnog priznavanja LAG-ova,  kao svojih partnera u procesu ruralnog razvoja.  Početak tog procesa  očekujemo tijekom 2012.  godine, kada bi Ministarstvo temeljem donesenog  “LEADER Pravilnika” trebalo raspisati natječaj za  financiranje njihova rada.  U EU LAG-ovi se financiraju iz sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, govori  Laginja, dodajući da pravo  na sredstva za rad stječu  putem vrlo kompetitivnih  natječaja koje provode nacionalna ministarstva poljoprivrede.
– Trebaju dokazati da  svoj posao obavljaju na  korist lokalnih zajednica u  kojima djeluju i da mogu  postati pravi partneri u  procesu ruralnog razvoja.  Takvi LAG-ovi onda imaju  dovoljno sredstava za zaposlenike, ali treba naglasiti da svoj novac troše vrlo  racionalno i sve troškove  trebaju i obrazložiti. To  konkretno znači da broj  zaposlenika ovisi o tome  koliko su učinkoviti i koliko su doprinijeli u privlačenju sredstava EU fondova u svoje zajednice.  Važno je naglasiti da su svi  takvi, na neki način akreditirani LAG-ovi, pod stalnim nadzorom svojih financijera, pojašnjava Laginja.
Što se trenutačne situacije u Hrvatskoj tiče, uskoro se očekuje “LEADER  Pravilnik” koji bi definirao  jasnu ulogu i obveze  LAG-ova u Hrvatskoj.
– Kada taj dokument bude donesen, možemo  očekivati prvi natječaj za  financiranje rada  LAG-ova, a s obzirom da  Hrvatska još nije zemlja  članica EU, sredstva će biti  osigurana iz IPARD programa. Temeljem preporuke Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog  razvoja, LAG-ovi osnovani u Hrvatskoj imaju status udruga, a svoje osnivanje financirali su uglavnom iz lokalnih proračuna  i uz tehničku pomoć domaćih i međunarodnih organizacija. Osim rada s lokalnim zajednicama, od  svih LAG-ova će se očekivati aktivno uključivanje u  rad Nacionalne mreže za  ruralni razvoj te suradnja i  partnerstvo s LAG-ovima  iz ostalih zemalja EU, zaključuje Laginja.

U LAG-u žene, mladi, stručnjaci…

U radu LAG-a sudjeluju predstavnici sva tri sektora. Javni sektor predstavljaju lokalna samouprava i razna javna poduzeća, a može činiti maksimalno 50 posto upravnog odbora. Ostalih 50 posto se odnosi na privatni i civilni sektor kojeg čine građani i udruge. U upravnom odboru mora biti najmanje 30 posto žena te barem jedna osoba mlađa od 25 godina, kako bi bili predstavljeni svi segmenti građanstva. Osim upravnog odbora, dio stalne jezgre LAG-a čini i kvalificirani tim praktičara, to jest stručnjaka. Stručnjaci su zaduženi za animiranje razvojnog procesa, to jest uključivanje pojedinaca i skupina u zajednici te njihovo educiranje, obavještavanje i savjetovanje.

Uspješnost europskih LAG-ova

Kako navodi Mihaela Bogeljić iz UNDP-a, LAG “Sameboat” iz Finske čije područje pokriva oko 20.000 otoka, od toga 500 naseljenih, uspješno je proveo projekt s ciljem zadržavanja mlađe populacije na otocima. Mladi su bili izravno uključeni u ovaj projekt te su uz pristup “odozdo prema gore” uspjeli prikupiti značajna sredstva za osnivanje klubova i organiziranje glazbenih i sportskih događanja. Primjer jednog LAG-a iz Španjolske, koji se nalazi u slabo razvijenom planinskom području, pokazuje da se uz malo inovativnosti može znatno obogatiti turistička ponuda. Projekt tog LAG-a sastojao se od obnove ruralnih zgrada koje imaju kulturni značaj. Lokalno stanovništvo je bilo direktno uključeno u ovaj projekt, jer su upravo oni bili vodiči turistima, čime je stvoren svojevrstan živi muzej i jedinstvena turistička atrakcija.