Spremni za osam milijuna noćenja

S rastom od devet posto Zadarska županija pred premašivanjem je lanjskog rekorda od osam milijuna noćenja uz uspon na ljestvici hrvatskih turističkih aduta, jer u ovom trenutku čini 14 posto ukupnog turizma u zemlji

Podaci dostavljeni iz Turističke zajednice Zadarske  županije, kao i zbrojeni podaci o turističkom prometu u  Hrvatskoj za mjesec srpanj  2011. i za razdoblje siječanj-srpanj 2011. za Zadarsku županiju, više su nego ohrabrujući.
U srpnju je Zadarsku  županiju posjetilo 406.894  gostiju, što je 7% više nego  2010. godine kada ih je bilo  381.379. Ostvarili su  3.307.178 noćenja što je 7%  više nego 2010. kad je bilo  ostvareno 3.093.191  noćenje.
Od toga je domaćih turista  bilo 90.139 ili 6% više a ostvarili su 1.060.411 noćenja,  što je 11% više  nego 2010.
Stranih turista je bilo  316.755 ili 7% više nego lani  a ostvarili su 2.246.767  noćenja ili 5% više nego  2010.
Zadarski rekordi
Od siječnja do srpnja je  zabilježeno 685.990 dolazaka ili 8% više nego 2010.  godine kada je bilo 632.945  gostiju. Noćenja je bilo  4.651.109 ili 8% više nego  lani kada je bilo 4.311.963  noćenja.
Od toga je domaćih turista  bilo 145.832, što je 5% više  nego 2010., a ostvarili su  1.294.649 noćenja što je 9%  više nego 2010.
Stranih turista je bilo  540.158 ili 9% više nego lani,  a ostvarili su 3.356.460  noćenja ili 7% više nego  2010.
S ovim podacima Zadarska je županija druga u rekordima rasta u Hrvatskoj  nakon Splitsko-dalmatinske  županije, a raduje ih što je  Zadarska i lani imala rekorde  što nije bio slučaj s ostalima.  Dakle, kontinuitet rasta broja gostiju se nastavlja. Kako  je lani Zadarska županija prvi put dosegla osam milijuna  noćenja pitanje je može li se  to ponoviti. S dosadašnjih  4,3 milijuna od čega je srpanj  imao tri milijuna i konstantom prema kojoj kolovoz ponavlja ili nadmaši srpanjski  rezultat, jasno je da će ta  brojka biti dosegnuta. Napominjemo da je riječ o preliminarnim podacima TZ-a,  a ne državnoj statistici.  Državna statistika razdvaja  turistički promet na komercijalni i tzv. nekomercijalni.  U nekomercijalnom su vikendice, stanovi za odmor,  privatni apartmani sl. No, razlog da takva noćenja ne  smatramo baš nekomercijalnim je što značajan dio takvih turista plaća boravišnu  pristojbu po noći, ostatak  paušalno pa se turizmu svakako trebaju pribrojiti.
 Raspored gostiju  unutar ZD županije
 U sedam mjeseci gledano  po mjestima Zadarske županja, najveći je promet ostvaren u Zadru s gotovo  595.000 noćenja, odnosno  preko 160.000 gostiju te je  sasvim izvjesno da će Zadar i  ovu godinu, nakon što je to  lani prvi put uspjelo, nadmašiti milijun gostiju. Time  bi trebalo pridonjeti i otvaranje novog kompleksa na  Punta Skali koje će istina  puni zamah imati tek u  idućim godinama, ali će već  sada značajno unaprijediti  brojke i kvalitetu ponude s  Iaderom kao prvim hotelom  s pet zvjezdica na ovom području, kao i cijeloj Sjevernoj Dalmaciji. Činjenica je  da je Zadar u srpnju ostvario  320.000 noćenja što je za  očekivati i u kolovozu što bi  jamčilo da će te brojke biti  dosegnute.
Biograd je druga sredina  po prometu, a njegov je razultat tim vredniji što je Biograd kao jedinica lokalne samouprave mjesto samo za  sebe, dok Zadar ima niz otoka, Kožino, Petrčane. Biograd je imao 295.000  noćenja u samom srpnju, odnosno 527.000 u sedam mjeseci s oko 91 000 gostiju.  Posebna vrijednost biogradski brojki je nautika koja se  na žalost ni dalje precizno i  potpuno ne prati na državnoj  razini. Pag je na 435.000  noćenja od čega je preko  300.000 u samom srpnju  (izrazita sezonalnost zbog  karaktera smještajnih kapaciteta). Nin naravno uvijek  izrazimo i kao lokalnu samoupravu jer grad obuhvaća  TZ Nina i TZ Zatona. Kako  je TZ Nina u sedam mjeseci  imala oko 260 000 noćenja, a  Zaton još 218.000 to je rezultat Nina u zbiru i jači od  Paga. Naravno, stvara ga i  dalje najveći turistički kompleks ovog prostora, Turisthotelov Zaton. Zbog karaktera Zatona koji otvara tek  sa svibnjem i ovdje je sezonalnost izrazita pa je od  gotovo 480.000 noćenja na  području Grada Nina u  srpnju odrađeno 170.000 u  Ninu i 140.000 u Zatonu,  odnosno 310.000, a TN Zaton očekuje bolji kolovoz od  srpnja.
Izazov pred Biogradom
Uglavnom od ovih “kapitalaca” u Zadarskom području Biograd je u ozbiljnoj  utakmici za milijun noćenja,  iako je vjerojatnije da im to  ni ove godine neće poći za  rukom (daj Bože da griješimo) već će se ostvariti  dogodine za kada je planirano otvaranje renovirane i  obogaćene Crvene luke.
Ne treba zanemariti niti  zaboraviti često omalovažavanih gotovo 600.000  noćenja na Viru. Istina je da  se oni ostvaruju pretežito u  kućama za odmor i apartmanima, ali je riječ o impresivnim brojkama mjesta koje  tjekom ljeta doraste do drugog grada u Zadarskoj županiji s preko 50.000 stanovnika prema mnogima i do  jednog od 20-ak gradova u  Hrvatskoj u tim trenucima.
Nakon toga ovdašnji turistički sektor već nekoliko  godina predvodi Općina Pakoštane koja je nadmašila  neke prethodno jače turističke sredine. Pakoštane su  imale 280.000 noćenja u sedam mjeseci. Nekad znatno  moćniji Sveti Filip i Jakov  nadomak je 200.000  noćenja. Starigrad je na  190.000, Sukošan na  165.000 Bibinje nadomak  150.000 gdje je i Privlaka  unatoč svemu oko kampa što  smo pratili do same sezone.
Ostaje nam iznad 100.000  noćenja, odnosno s 110.000   Kolan, a nadomak 100.000  su Povljana i Pašman.

Domicil gostiju

Što se tiče stranih gostiju u sedmomjesečnom razdoblju 2011. godine, najviše je bilo gostiju iz Slovenije 92.626 gostiju i 662.943 noćenja, Njemačke 76.852 koji su ostvarili 576.695 noćenja, Češke 52.987 gostiju i 361.407 noćenja, Austrije 52.850 gostiju i 325.682 noćenja, Slovačke 35.231 gostiju i 239.700 noćenja, Poljske 33.057 gostiju i 234.617 noćenja, Mađarske 26.297 gostiju i 160.792 noćenja.
Kada su u pitanju kretanja po tržištima u ovako visoko rastu s većine tržišta ostvaren je višak, a vjeruje se da će kolovoz donijeti rast i preostalih za sada s blagim minusom.
Iz Austrije je zabilježen “višak” od nevjerojatnih 21 posto, Češke pet posto, Mađarskih 11 posto unatoč krizi, pa nije ni čudo da je Premijer Vikor Orban boravio ovdje, Njemačka je na 13 posto rasta, Poljska tri posto, Slovačka 14 posto, Slovenija 13 posto, Britanija četiri posto.
Francuska ima za sada manjak od pet posto, Italija manjak od četri posto u noćenjima, ali ponovljen lanjski rezultat u broju gostiju, dok se popravljanju nadamo u kolovozu, unatoč krizi u Italiji, Nizozemska je s osam posto manjka u cijeloj zemlji. Naveli smo samo najznačajnija tržišta koja s domaćim gostima sežu na oko 90 posto cijelog prometa.

Ne vjerujem u turiste od 40 eura

Uz mnoštvo vijesti i informacija iz zemlje i izvan nje, koji slave zadarske turističke brojke i atrakcije, dogodila nam se i jedna negativna a, nažalost, u ključnom dijelu. Nedavno su objavljeni podaci Instituta za turizam prikupljeni anketom o potrošnji gostiju. Ispada da je ukupna potrošnja u Hrvatskoj, u što spada smještaj, prijevoz i sve ostalo. To je prilično realan podatak. No, prema istim izvorima ispalo bi da je najniža potrošnja u Zadarskoj županiji, a nešto više od nje u Šibensko-kninskoj. I protiv toga u načelu kao temeljnog zaključka ne bih imao ništa. Naime, na ovom području dominira privatni smještaj, a ne hoteli, a pogotovo ne visokokategornici. Iz toga bi dijelom valjalo isključiti nautiku, jer u ove dvije županije ostvari se 60 posto nautičkog prometa u državi, a nautičari troše značajna sredstva, jer sam zakup čartera je iznimno visok.
Ono, međutim, s čime se ne izgleda zdravorazumski složiti je iznos, a barata se sa 40 eura prosječne potrošnje po gostu dnevno. Za taj novac gost bi trebao imati smještaj, trošak prijevoza, hranu, piće, suvenire i sve ono što inače troši. Čak i ako su anketom slučajno zahvaćeni bračni parovi s malom djecom, koja često imaju i besplatan smještaj, sam iznos ne izgleda realan, osim ako je u pitanju recimo svibanj.

Ostvarenje ciljeva

Kao i cijeloj Hrvatskoj dva temeljna cilja i ovdašnjim turističkim  zajednicama i djelatnicima bili su: osigurati rast bolji od konkurencije i  potaknuti povratak domaćih gostiju. Zadarska županija uspjela je u oba  cilja. Kao što je cilj Hrvatske većim rastom od konkurenata premašiti  nešto preko dva posto udjela u europskom turizmu, tako je i Zadarskoj  županiji bio cilj svojevremenih 11 posto udjela u hrvatskom turizmu  dignuti naviše. Trenutačno je to 14 posto. S kolovozom će sigurno biti  tu negdje, kao što će zbog izraženije sezonalnosti od recimo Dubrovnika, Kvarnera ili Istre u rujnu i listopadu te brojke udjela pasti. No,  mogle bi do kraja godine ostati na oko 13 posto. Uz to učinjeni su  pomaci u dva bitna segmenta. Prvi je širenje turizma u vremenu, da se  tako izrazimo, dakle proširenje sezone. To se osim tradicionalno dugoj  sezoni nautike pridružio prilog avioletova koji kreću od travnja i najčešće  traju do konca listopada. Uz nešto hotela koji nastoje raditi cijelu  godinu.
Drugi je aspekt širenje turizma u prostoru. Raduje recimo da Obrovac  ima više od 30.000 noćenja, odnosno da se turizam barem dijelom ne  svodi samo na tanku crtu obale.