Zaboravljivi Barroso?!

Slika korisnika admin

Da je Hrvatska u Europskoj uniji, nakon početne slavljeničke euforije, nisu zaboravili samo građani, nego i sam predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso! Tako to ispada samo u prvi mah jer će prije biti da Barroso nije zaboravio već je dobro upamtio prepucavanje Hrvatske s Europskom komisijom oko »Lex Perković«.

 Onaj kome je Hrvatska u EU prvo na pameti je europarlamentarac Tonino Picula koji se nakon svoga stranačkog šefa i premijera Zorana Milanovića odvažio Komisiji, odnosno Barrosu, zbog toga očitati bukvicu. Nije Hrvatska spremna poslušnički biti na europskoj periferiji, ne misliti svojom glavom i šutjeti, poručili su Milanović i Picula. Tako se čini da je upravo Milanovićeva tvrdoglavost doprinijela Barrosovoj zaboravljivosti, koja je Piculu ubola u srce pa je morao progovoriti predsjedniku Europske komisije. Osim toga, nespominjanje najmlađe članice Europske unije čije je pristupanje Uniji iziskivalo tolike napore, isuviše je jasan mig da bi se pred njim zatvarale oči.

U Strasbourgu na sjednici Europskog parlamenta nije, osim smišljeno, mogla biti nespomenuta Hrvatska. Previše je posla odrađeno oko njezinoga maratonskog pristupanja da to ne bi bilo važno ni spomena.

Naglasak je, međutim, stavljen na optimistično tromjesečje po kojem eurozona izlazi iz recesije. Oporavak je na vidiku, uskliknuo je vidoviti Barroso, pretrpjevši kritike kako jedna lasta ne čini proljeće pa tako ni jedan pozitivan pokazatelj ne znači da se Europska unija izvukla iz dugogodišnje krize. U istupima parlamentaraca opet su na površinu isplivala stajališta kako štednja nije put izlaska iz krize. Barroso je, ipak, zasigurno pogodio kako i nakon krize ne treba očekivati povratak na staro jer se radi o strukturnoj krizi. Osim nespominjanja Lijepe naše koja je tako radosno tek prije nešto više od dva mjeseca primljena u zagrljaj EU, Picula je ukazao na problem nezaposlenosti žena i mladih, problem europske socijalne politike koja se izgubila pred u prvi plan stavljenim tržištem i bankarskom unijom. Hrvatska u EU, za razliku od Barrosovog ignoriranja, za Piculu je važna činjenica koju se mora isticati i u kontekstu sigurnosti i stabilnosti starog kontinenta. Neka je Picula rekao Barrosu što ga ide, ionako idu izbori za Europski parlament!

Građani Hrvatske, pak, reći će Piculi i Milanoviću što ih ide jer s obzirom na to kako žive, Barrosovo spominjanje oporavka eurozone ionako se na Hrvatsku nije osjetno prelilo kao da i ne žive u Europskoj uniji.

Na marginama Europske unije Hrvatska se vrti u krugu vlastitih gospodarskih stranputica i njezini političari, kako vlast, tako i oporba, rade ono što jedino misle da znaju, bave se »golom« politikom iza koje ne stoji brzi rast životnog standarda i zaposlenosti.

Kako bi se siromašna Hrvatska tek provela da nije lijepog plavog mora, sunca i turističke sezone? Teško da bi je spasila činjenica da je članica Europske unije koja se i sama muči s neujednačenim gospodarskim razvojem. Toliko da se već i same zemlje grupiraju u siromašne i bogate, a zna se tko u današnjem svijetu drži govore, a tko bespogovorno sluša.

To što je na sjednici EU parlamenta Picula »pinkicu« prekršio to nepisano pravilo, neće Hrvatskoj dati kruha. I dalje će Komisija imati pravo na razne načine podsjećati Hrvatsku da mora poštovati preuzete obveze.

Iako je čista utopija bilo misliti da će se u EU jednako tretirati tzv. velike i male zemlje, čista je istina ukoliko se prema tome ne bude težilo, važan, hvaljeni projekt Unije mogao bi se naći u nepremostivim problemima. Svoj su posao na sjednici u Strasbourgu Barroso i Picula odradili onako kako su morali, no to je i dalje samo politika. Drugo je život.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno