Uranija: Zaštitari su najugroženiji u pogledu radnih i materijalnih prava

U tijeku je izrada novog Zakona o zaštitarstvu, djelatnosti u kojoj je zaposleno više od 15 tisuća radnika u Hrvatskoj, a oko 1500 u Zadarskoj županiji. Ti ljudi su trenutačno najugroženiji u Hrvatskoj u pogledu radnih i materijalnih prava. Marginalizirani su u društvu i iskorištavani od poslodavaca, bez obzira je li riječ o državnoj ili privatnoj tvrtki. Rade u katastrofalnim uvjetima i za minimalac, nisu im plaćeni prekovremeni sati, niti smjenski rad. Često nemaju nikakav ugovor o radu, a mnogi od njih prisiljeni su potpisivati ga iz mjeseca u mjesec. Čak ih se zastrašuje otkazima ili neisplatom plaća ukoliko se učlane u sindikate, čime se krše europske konvencije, kaže Vedran Uranija, pravni povjerenik Teritorijalnog ureda Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u Zadru u sklopu kojeg djeluje podružnica Sindikata zaštitara te najavljuje veliku kampanju za zaštitu prava i dostojanstva zaposlenih u zaštitarskim tvrtkama.
Kampanju organizira Sindikat zaštitara koji u sklopu SSSH djeluje dvije godine, od osnutka, a započet će je okruglim stolom u Zagrebu, 21. rujna, kada se obilježava Dan zaštitara.
Zadarski sindikalist kaže kako nacrt novog zakona ne donosi nikakvo poboljšanje za status zaštitara, nerijetko i životno ugroženih pa da će stoga jedan dio kampanje biti usmjeren i prema institucijama, Vladi, ministarstvima. S njim se slaže i tajnik Sindikata zaštitara Nikola Sraka koji dodaje kako bi se iz dostupnih materijala moglo reći da je on čak i nepovoljniji za zaštitare od dosadašnjeg, a kao primjer navodi povećanje prekršajnih mjera koje se mogu pokrenuti protiv zaštitara s 24 na čak 57.
– Na tom okruglom stolu razgovarat ćemo s poslodavcima i iznijeti im probleme, a onda ćemo krenuti po cijeloj Hrvatskoj i sindikalno se organizirati kako bi se mogli što učinkovitije suprostaviti i zaštititi od poslodavaca i državnih službi. Tražit ćemo povećanje plaća, dnevnica, prekovremenog rada, noćnog i smjenskog rada te ostalih materijalnih prava, ali i poboljšanje uvjeta rada. Zakonodavac je u ovoj djelatnosti stvorio nelojalnu konkurenciju jer postoje dva zakona – Zakon o privatnoj zaštiti koji regulira rad zaštitarskih tvrtki, tko u njima može raditi, pod kojim uvjetima i slično, te Zakon o redarstvu koji definira osiguravanje na javnim okupljanjima i slično, kaže Sraka te pojašnjava kako redari imaju samo kratku obuku od nekoliko sati, ne moraju imati licencu i mogu se angažirati po potrebi, dok zaštitari podliježu strožijim pravilima. Oni moraju imati licence te moraju proći tečaj ili imati završenu srednju zaštitarsku školu. Kaže kako se novim zakonom uz tri kategorije – zaštitar, zaštitar tehničar i čuvar želi uvesti i četvrta, zaštitar specijalist koji bi bio naoružan i trebao biti spreman u svakom trenutku za borbu.
– Dakle, nešto slično kao specijalni policajac, a za minimalnu plaću. Važno je istaknuti da su ti ljudi koji osiguravaju, primjerice banke, tamo postavljeni kao glineni golubovi. U posljednjih 15 godina na poslu ih je poginulo deset i nikoga nije briga, niti se tko pobrinuo za njihove obitelji. No imamo još jedan problem gdje je država krivac. Dakle, sve inspekcije rade od ponedjeljka do petka od osam do 16 sati. Izvan tog vremena nema nikoga pa je to idealno za rad na crno i provlačenje zaštitara pod redare. Inspekcije i kada dođu zapravo ne rade svoj posao. Najave se poslodavcu, zapravo ga upozore da im pripremi papire koje samo pogledaju, zadovolje formalnost i idu dalje. Nikoga nije briga što ti neki ljudi rade 360 sati mjesečno i što im je isplaćen minimalac i uz to stimulacija, ističe Sraka dodajući kako se na taj način prikriva stvarno stanje te umanjuju troškovi davanja. Ujedno se, kaže, pogoduje poslodavcima jer se ne osjeti nedostatak radne snage, ali i radi šteta samom zaštitaru koji je prisiljen raditi 12 sati dnevno te drugim ljudima koji bi radili taj posao.
– Ljudi sami prikrivaju stvarno stanje jer im treba posao. Mnogi od njih putuju, a primjerice, za zaštitarenje na području Zagreba putni trošak se plaća 300 kuna, a primjerice, mjesečna karta za vlak je dva do tri puta skuplja za relaciju do nekih manjih okolnih mjesta i gradova. Dakle, putni trošak pokriva samo tramvaj u Zagrebu i onda ti ljudi rade prekovremeno kako bi išta zaradili. Uvjeren sam da onaj zaštitar koji bi inspekcijama pokazao pravo stanje, nalog s odrađenih 360 sati, ne bi više nigdje u Hrvatskoj radio, rekao je Sraka, a Uranija dodaje kako se mora promijeniti način na koji rade inspekcije, ali i sudovi koji bi po njegovu mišljenju trebali puno rigoroznije kažnjavati poslodavce koji krše zakone i prava radnika u bilo kojem smislu.
– Ovako imamo zapravo situaciju da se neučinkovitošću zapravo toleriraju neplaćanje i kršenje prava radnika, njihovo izrabljivanje. To ne može dalje tako. Svim relevantnim institucijama poslat ćemo jasan zahtjev – da se pozabave zaštitarima kako bi se poboljšali njihovi uvjeti rada i status, poručio je Uranija ističući kako postoji i monopol u ovom poslu, ali i sprega između nekih državnih institucija i poduzetnika pa postavlja i pitanje gdje ide novac od zarade na robovlasničkom odnosu prema zaštitarima.
Organizatori kampanje za zaštitu prava djelatnika u zaštitarskim tvrtkama u Zadru će se okupiti početkom listopada.

Za zaštitare jedna pravila, za sve druge druga
Tajnik u Sindikatu zaštitara, Nikola Sraka, kao apsurd je iznio podatak prema kojemu zaštitari sistematski pregled mogu proći ili ne proći, dok svi ostali zaposlenici imaju i opciju privremeno nije prošao/la. I to je, kaže, jedan od načina da se neposlušne eliminira odmah, bez ikakve obaveze plaćanja doprinosa, plaće, otpremnine i slično.
– Netko je direktno pogodovao da zaštitari mogu u trenu ostati bez posla. Isto tako, s uvođenjem kategorije zaštitar specijalac i njihovim opremanjem takvoim naoružanjem, čini se kako se netko sprema silom i oružjem kontrolirati narod. Oni bi trebali čuvati objekte od velikog značaja. Mi ćemo se boriti i nastojat ćemo se brojčano, članstvom ojačati, kaže Sraka, a Vedran Uranija dodaje kako se poslodavcima koji prijete zaposlenicima otkazom ako se učlane u sindikat ipak doskočilo, jer postoji mogućnost tajnog članstva bez znanja poslodavaca. Radnici na taj način, kaže, imaju svu pravnu pomoć i sve mehanizme sindikalne zaštite na usluzi ukoliko je zatrebaju.