Zadarski arhipelag nužno uključiti u projekt Pametnih otoka

Politika EU prema otocima se pozitivno mijenja, kako objašnjava akademik Karolj Skala, voditelj savjetovanja » Smart Islands and Regions Labs«. Prema njegovim riječima, otoci prvi put dobivaju svoje mjesto u europskoj agendi.
– Implementacijom novih tehnologija mijenjaju se i otoci koji postaju »pametni« i na takav način postaju neovisni i samoodrživi, kaže Skala, te nadodaje kako se na razini Europske unije provodi niz aktivnosti u svrhu revitalizacije ruralnih područja kroz pametna sela i pametna ruralna područja. To znači da su pametni otoci nešto što se nameće kao nužnost za njihov daljnji razvoj, jer se u njima nalazi šansa za rješavanjem infrastrukturalnih problema. Tako da se već sada, navodi Skala, provodi pilot projekt Pametnih otoka na Cresu.

Financiranje sredstvima EU
Prema spomenutom programu na naseljenim otocima će se moći provoditi tematski segmeti poput, energije, komunikacije, servisa i ekologije, te će biti financirani iz sredstava Europske unije. A zbog svog fantastičnog položaja i bogatog arhipelaga, zadarsko otočno područje je posebno zanimljivo za provođenje ovog programa.
– Bogati zadarski arhipelag je izuzetno zanimljiv jer zbog svoje rasprostranjenosti ima posebno značenje, te ga je nužno uključiti u taj program na organiziran način, kaže Skala.
Pored infrastrukturalnih problema, koji su na otocima gorući, a koji se mogu ukloniti projektom, tu je problem iseljavanja mladih ljudi sa otoka, koji bi se isto mogao ovim putem zaustaviti.
– Jedan od strateških ciljeva je zadržavanje mladih ljudi na otocima. Ovim programom moguće je stvoriti suvremenu infrastrukturu okruženja za rad na daljinu. Iako je to za sada samo tendencija već sutra može biti praksa, jer nove informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) omogućavaju rad na daljinu, a to znači virtualno prisustvo koje će omogućiti mladima da se naseljavaju i žive na otocima i da upravo preko ICT rade s otoka, te je realno za očekivati kako mladi neće biti primorani napuštati otoke i tražiti posao na kopnu, objašnjava Skala.

Potrebno partnerstvo i podrška lokalne samouprave
Ovako posložena strategija, prema riječima akademika, mogla bi imati jake softverske razvojne centre koji bi surađivali na globalnoj razini te bi stvarali veliku dodanu vrijednost, a to bi svakako zaustavilo odljev mozgova, naglašava Skala dodajući kako se bez podrške lokalnih otočnih zajednica, javnih i državnih tijela i drugih subjekata ovaj projekt ne može provesti.
– Budući da je ova tema vrlo važna za razvoj naših otoka, cijelu Hrvatsku, regiju Mediterana, potrebno je uključiti što više subjekata, a to znači javna i državna tijela, agenciju za inovacije, ali prvenstveno lokalne otočne zajednice, ali i akademske i znanstvene koje mogu doprinijeti aktivnom uključivanju građana.
Kako bi se ovaj projekt približio javnosti, od 30. rujna do 2. listopada 2019. godine na otoku Mljetu održat će se konferencija u organizaciji EuropeanAlliance of Innovation u suradnji s udrugom MIPRO iz Hrvatske i SDEWES-om. U sklopu ove međunarodne konferencije predstavit će se rezultati znanstvenih istraživanja, te će se razmotriti zajednički interesi i nove mogućnosti za zajednički rad na izgradnjinovih projekata i partnerstva za pametne otoke i regije.
Doprinos konferencije bit će u smjeru razvoja održivog turizma i prosperiteta modernog društva koje će očuvati nacionalne tradicije, ali i usredotočiti se na društvene prioritete.
Lokalne agencijske grupe (LAG), kako navodi Skala, bit će ključne u provođenju ovog programa.
– Iako je Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova nositelj ovog programa te će na konferenciji biti izložena strategija i zakonski okviri i financijske mogućnosti i perspektive razvoja pametnih otoka, moram naglasiti da je od temeljne važnosti uključivanje lokalne samouprave, lokalnih akcijskih grupa u ovaj projekt, zaključuje Skala. (Nikolina MOJIĆ)