Nova otkrića na antičkom brodu kod Silbe

Lokalitet brodoloma, otkriven 2000. godine na Grebenima kod Silbe, značajan je i po tome što je na njemu pronađen najveći broj uščuvanih rebara nekog antičkog broda potopljenog i pronađenog u jadranskom podmorju. Brodolom arheolozi datiraju u prvo stoljeće poslije Krista

Ekipa Arheološkog muzeja Zadar, predvođena dr. sc. Smiljanom Gluščevićem, ravnateljem Muzeja i dugogodišnjim voditeljem Odjela za podvodnu arheologiju, prije desetak je dana završila istraživanja po mnogo čemu osobitog antičkog brodoloma u podmorju otoka Silbe. Lokalitet brodoloma, otkriven 2000. godine na Grebenima kod Silbe, značajan je i po tome što je na njemu pronađen najveći broj uščuvanih rebara nekog antičkog broda potopljenog i pronađenog u jadranskom podmorju. Brodolom arheolozi datiraju u prvo stoljeće poslije Krista. Inače, posljednja je istraživačka kampanja na ovom lokalitetu obavljena 2006. godine.
Nedovoljan broj ronioca
– U 16 dana, koliko je trajala ova istraživačka kampanja, na terenu je stalno bilo 15-ak ljudi različitih funkcija, od zapovjednika broda, arheologa, studenata arheologije, profesionalnih ronioca poduzeća Neptun iz Pule i Zadarsub iz Zadra, ronioca Policijske uprave Zadarske, te tima od šestero ljudi sa Strojarskog fakulteta u Zagrebu predvođenih profesorima dr. sc. Slobodanom Kraljem i dr. sc. Zoranom Kožuhom koji su upravljali robotiziranom ronilicom. Može se reći da je u istraživanjima sudjelovala dosta velika ekipa, ali još uvijek premala s obzirom na naše potrebe i želje. Tako šaroliko “društvo” valjalo je dobro izbalansirati i koordinirati ne bi li se postigao optimalan učinak. Ovo nalazište zahtijeva poseban pristup s obzirom na to da je brodolm otkriven na 34 metra dubine. Zadržavanje na tolikoj dubini vrlo je ograničeno, pa slobodno mogu kazati kako je broj ronilaca -ukupno deset – potrebnih za rotaciju bio nedovoljan. Dodatni hendikep pričinjavao nam je nedostatak smjese za disanje – nitroxa koji znatno skraćuje vrijeme dekompresije i povećava sigurnost, kazuje nam profesor Gluščević i nastavlja:
Teretni brod
– Potonuli brod kojeg istražujemo posjeduje vrlo gustu konstrukciju rebara što nas, budući da je takva konstrukcija imala namjenu podnositi što veću težinu, uz ostale elemente, upućuje na to da je riječ o teretnom brodu. Dobar dio broda još uvijek nismo istražili, ali, sudeći po do sada pronađenom, pretpostavljamo da je mogao imati 20-ak metara. Do sada smo istražili 12, 13 metara dužine broda i pronašli 50-ak rebara, dio vanjske i unutrašnje oplate, vjerojatno bazu jarbola ili potporanj palube, olovni dubinomjer i ostatke brodske crpke. Za izračunavanje dimenzija broda pomoći će nam i pronađeni dijelovi kobilice. Osnovni teret broda činile su amfore u prvom stoljeću vrlo raširenog tipa Dressel 2-4. U ovoj smo kampanji pronašli tri amfore, a ukupno do sada 20-ak. Riječ je o amforama u kojima se prevozilo vino, a na osnovi pronađenog ostalog sitnog materijala na ovom lokalitetu pretpostavljamo da dolaze iz krajeva gdje je grčki jezik bio govorni, dakle s istočnoga Mediterana. Još ranije smo našli vrlo rijetku rodske amfore kao i amfore tipa Kingsholm 117. Gotovo identičan teret amfora, uz još nešto sitnog materijala, pronađen je na jednom brodolomu ispred francuske sredozemne obale, što je za kontekst ovog našeg brodoloma vrlo važan podatak.
Kao i kod svake istraživačke kampanje podmorske arheologije vrijeme je i u ovom slučaju bilo ključan faktor. Vremenski uvjeti i nisu bili baš blistavi, ali su unatoč jakom jugu zahvaljujući odličnom brodu korištenom za ova istraživanja, kao i njegovom izvrsnom sidrenju arheolozi mogli raditi. Dva je, pak, dana puhala jaka bura i za to vrijeme arheolozi nisu mogli zaranjati, ali je profesor Gluščević odlučio, kako se dragocjeno vrijeme nebi gubilo, upotrijebiti posebno dizajniranu robotsku ronilicu.
Ronilica od velike koristi
– To s vremenom i podvodnom arheologijom uvijek je tako. Onom vremenu na koje, budući da su sredstva ograničena, ograničimo našu kampanju, redovito valja oduzeti dva dana. Jedan kada se rasprema oprema i nalazište, te jedan kada se sve sprema, a nalazište konzervira. Ove smo godine vreće s pijeskom kojima po svršetku istraživanja valja prekriti nalazište odlučili napuniti prije, pa smo uštedjeli nešto vremena. No, dva su nas dana bure znatno omela. Ronilicu smo odlučili koristiti ne samo zbog ovog istraživanja, već i zbog pregledavanja čitavog niza nalazišta o kojima smo imali informacije, a koje se u okolici nalaze na velikim dubinama. Ronilica je izvrsna, spojena je kabelom s upravljačkom površinom, ima kameru, rasvjetu, motore, a njome se upravlja pomoću upravljačke palice. Budući da ona sve digitalno snima, služila nam je i za trajnu kontrolu radova u podmorju. Ukupno smo snimili 20-ak sati materijala što je vlo korisno za našu dokumentaciju. Od svih spomenutih lokacija koje smo ronilicom na velikim dubinama nastojali pronaći, možda je ona o kojoj su davne 1960. izvjestili krapanjski spužvari najprivlačnija. Tada je naime pronađeno zvono iz 1266. godine, inače najstarije u Hrvatskoj, koje potječe iz Acre u današnjem Izraelu. Na osnovu kazivanja spužvara o materijalu nađenom na toj lokaciji pretpostavljamo da se radi o dva brodoloma – jednom antičkom i drugom srednjovjekovnom. No, za sada im nismo uspjeli ući u trag. Zato smo doživjeli neobičnu pustolovinu kada smo pretragom uz pomoću ronilice locirali loptasti predmet na dnu. Pomislio sam da je riječ o loptastoj amfori španjolskog podrijetla, ali smo se nakon zarona na 47 m dubine neugodno iznenadili otkrivši kako je riječ o mini. Naravno, o našem smo “otkriću” obavijestili priotehničare, objašnjava nam Gluščević.
Osim uščuvanih rebara, specifičnost je brodoloma na Grebenima kod Silbe velika količina lomljenog kamena. Upravo njega su arheolozi u sklopu ove kampanje najviše istraživali. Kamen će uskoro biti upućen na istraživanje i obradu na Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu, gdje bi se trebale ustanoviti njegove karakteristike koje bi mogle dati više indicija o njegovoj namjeni. Ta će istraživanja obaviti profesori dr. sc. Josipa i dr. sc. Ivo Velić. Do tada arheolozima preostaje dokumentiranje i analiziranje pronađenog materijala.