Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

Profesori sa Sorbonne mogu biti mentori u Zadru, iz Zagreba ne?

11.10.2010. 22:00
Profesori sa Sorbonne mogu biti mentori u Zadru, iz Zagreba ne?


Pismene dozvole profesori su dobili od dekana sa pariške Sorbonne, sa sveučilišta iz Pule, Helsinkija, Barcelone, Seula, odnosno od svih koje se pitalo. Osim dozvole u dopisu još pišu i kako im je drago što će njihovi profesori, ako je to slučaj, predavati na fakultetima izvan njihove zemlje, kaže Nikola Vuletić, zamjenik voditelja Poslijediplomskog doktorskog studija Humanističke znanosti


Vijest o najavljenoj mogućoj zabrani profesorima zagrebačkog Filozofskog fakulteta da kao mentori sudjeluju u besplatnom doktorskom studiju Sveučilišta u Zadru iznenadila je njegove pokretače.
Naime, dekan zagrebačkog Filozofskog fakulteta Damir Boras smatra da za tim nema potrebe. Neki od profesora sa njegovog fakulteta također žele kao mentori sudjelovati u doktorskom studiju u Zadru.
– Konzultirao sam se s odsjecima našeg fakulteta koji bi došli u obzir za suradnju, bilo je dosta oklijevanja među profesorima i za sada ih nisam mogao nego odbiti, izjavio je Boras. Kazao je i kako je zagrebačko Sveučilište potplaćeno, te da “netko mora plaćati doktorske studije”.
U Zadru se radi o programu u kojem nema klasičnih predavanja, nego isključivo mentorskog rada, te nije bitno s kojeg sveučilišta u zemlji ili inozemstvu dolaze profesori.
– Pismene dozvole profesori su dobili od dekana sa pariške Sorbonne, sa sveučilišta iz Pule, Helsinkija, Barcelone, Seula, odnosno od svih koje se pitalo. Osim dozvole u dopisu još pišu i kako im je drago što će njihovi profesori, ako je to slučaj, predavati na fakultetima izvan njihove zemlje, kaže Nikola Vuletić, zamjenik voditelja Poslijediplomskog doktorskog studija Humanističke znanosti.
On ističe kako je sudjelovanje u mentorstvu osobni izbor svakog profesora. Na modelu doktorskog studija su na zadarskom Sveučilištu radili dvije godine.
– Obavijestili smo sve profesore, bilo pismenim bilo usmenim putem, kazali im do kad nam se trebaju javiti i napravili prijedlog koji je prošao na Senatu. Honorari su, reći ću vam iskreno, ono oko čega smo se najteže dogovorili. Bilo je različitih prijedloga. Na koncu smo usvojili ovaj po kojem radimo pro bono, ali s kandidatima za koje smo procijenili da će na kraju postići kvalitetan rezultat.
Osim 28 profesora koji su se prijavili za mentorstvo, ističe Vuletić, ima i onih koji im daju podršku ali ove godine ne mogu uzimati kandidate, i to namjeravaju napraviti iduće godine. Preporučeni broj kandidata po mentoru je dva, najviše tri. Financiranje su objasnili i na internetskoj stranici: U ovaj studijski program svaki mentor ulaže svoj pro bono rad sa studentom, a Sveučilište u Zadru, kao i druge institucije s kojima u tom smislu bude postignut sporazum, ulažu pro bono svoj prostor i opremu neophodnu za provođenje studijskoga programa. Po jedinstvenoj cijeni, utvrđenoj aktima Sveučilišta, naplaćuje se postupak obrane doktorske disertacije. Mentorska nastava i konzultacije s mentorom odvijaju se na matičnoj instituciji mentora, a doktorski praktikum izvodi se na Sveučilištu u Zadru. Putne i sve druge troškove studenta koji iz toga eventualno proizlaze snosi sâm student. Troškove terenskih, arhivskih i drugih istraživanja snosi student.
– Uistinu ne vidim u čemu je problem, mentorska suradnja je uobičajena stvar, ovdje je razlika samo u novcu. Mi želimo suradnju, no autonomna je odluka svakog fakulteta o tome hoće li do nje doći, zaključio je Vuletić koji je tijekom razgovora na mail dobio ponudu za mentorstvo još jednog profesora sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu.


 KAPOVIĆ: ZABRANA JE VRHUNSKA BEZOBRAŠTINA




Mate Kapović, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu jedan je od onih koji se prijavio kao mentor na besplatnom doktorskom studiju Sveučilišta u Zadru. Ne misli da je dekanova odluka konačna.
– Nadam se da će se ona promijeniti i ja ću se svim silama truditi da to tako bude. Odluka bi bila sramotna i već se po njenoj najavi i obrazloženju vidi posljedica komercijalizacije visokog obrazovanja, kaže Kapović.
Na internetskoj stranici zadarskog Sveučilišta, među prijavljenih 28 mentora nalazi se i njegovo ime i broj tri kao broj studenata kojima planira biti mentor na doktorskom studiju. Dvoje su sa fakulteta u Zagrebu, a jedno sa zadarskog Sveučilišta.
– Nije toliko problem u plaćanju 60.000 kuna za tri godine doktorskog studija, koliko u tome da su ti studiji nekvalitetni. Predavanja obuhvaćaju ono što je student već odslušao u dodiplomskom studiju, i sve to traje predugo. Mentorski način rada pridonosi kvaliteti i nema nepotrebnog gubljenja vremena na nepotrebne stvari i predavanja koja u većini slučajeva uopće nemaju veze s temom doktorskog studija, kaže Kapović koji smatra da dekan u svom obrazloženju “ne govori istinu”.
– Kaže da se konzultirao sa odsjecima na fakultetu i da nije naišao na interes, a kolega i ja smo zainteresirani i nitko nas ništa nije pitao. Pa znam kolege koji imaju dozvolu za mentorski rad na drugim fakultetima u Hrvatskoj, na onima u Bosni… Oni za to dobivaju naknadu, a mi je ne bismo dobivali. Zabrana bi bila vrhunska bezobraština.