Reforma je izuzetno socijalno osjetljiva

Potrebno je znati da je i u najrazvijenijim zapadnim zemljama zdravstveni sustav prema pacijentima daleko grublji. Po novinama se podmeću laži o udaru na džepove građana. No valja uzeti u obzir da je riječ o prvom valu kritika, onom politikantskom, rekao je dr. Vrančić

Prijedlog zdravstvene reforme s ponovnim uvođenjem participacije preimenovane u zdravstvenu taksu na nož su, među ostalima, dočekali i sindikalni čelnici koji napominju da u vrijeme ulaska u recesiju nije lako, a ni uputno govoriti o dodatnim izdvajanjima. Alternativa zdravstvenoj taksi je dopunsko osiguranje kojim će biti pokriveni troškovi svih zdravastvenih usluga. Predstavnici sindikata su nakon sastanka s ministrom Milinovićem izrazili nadu da je predložena reforma tek nulti prijedlog te radni materijal o kojem socijalni partneri tek trebaju ozbiljno razgovarati. Mnogi prijedlogu zdravstvene reforme prigovaraju prvenstvenu usmjerensot na prikupljanje novca, s gotovo nikakvim naznakama o kvalitativnim pomacima u zdravstvenom sustavu.
Većina će uzeti dopunsko osiguranje?
Ravnatelj Opće bolnice Zadar dr. Zvonimir Vrančić predloženu pak reformu, koja će se, ističe on, još dorađivati, ocjenjuje izuzetno dobro osmišljenom. On ne smatra da će reforma biti harač na građane, kako to neki njeni protivnici upozoravaju. Štoviše, reforma je prema mišljenju dr. Vrančića usmjerena dobrobiti građana, a odlikuje je i izvanredna socijalna osjetljivost.
– Prijedlog zdravstvene reforme svrstava nas u red socijalno najosjetljivijih zemalja na svijetu. Naime, treba znati da je i u najrazvijenijim zapadnim zemljama zdravstveni sustav prema pacijentima daleko grublji. Po novinama se podmeću laži o udaru na džepove građana. No valja uzeti u obzir da je riječ o prvom valu kritika, onom politikantskom kojim se skupljaju politički bodovi, te da će ozbiljni razgovori o reformi uslijediti idućih dana, rekao je dr. Vrančić koji je potom pojasnio svoju tvrdnju o izvanrednoj socijalnoj osjetljivosti reforme.
– Reforma je usmjerena tako da će se velika većina pacijenata odlučiti za dopunsko zdravstveno osiguranje, koje za one prosječnih primanja iznosi 80 kuna, što nije nikakav harač. Naime, potpuno je jasno da više ni jedna zemlja na svijetu sve kompleksniju zdravstvenu zaštitu ne može osigurati potpuno besplatno. Svima je jasno i da ovaj sadašnji sustav ne može dalje. Zdravstvu godišnje nedostaje oko 4 ili 5 milijardi kuna, a reforma je napravljena tako da se taj novac u većoj mjeri namakne od bogatijih budući da će za najugroženije slojeve društva dopunsko osiguranje plaćati država.
Reforma ide na ruku pacijentima jer će pacijenti konačno biti u poziciji ostvariti svoja prava na zdravstvenu zaštitu, navodi dr. Vrančić.
Bolnicama 20 posto više novca
On pojašnjava da su pacijenti prava na zdravstvenu zaštitu dosad ostvarivali samo formalno, odnosno da su bili primorani trpjeti posljedice svih “boljki” zdravstvenog sustava, od kojih su preduge liste čekanja svakako među karakterističnijima, učestalijima i omraženijima.
– Konkretno bolnički sustav bi imao značajno veće prihode. Riječ je o 20 posto, a za našu bolnicu to znači 40 milijuna kuna godišnje. S tim novcem ne samo da bi se pokrili gubici koji se vuku zadnjih godina, već bi se ulagalo u nove aparate, u opremanje novih ambulati i pogona te zapošljavanje novih liječnika. Time bi se automatski rasteretili dijelovi sustava, a kao posljedica toga bi se i pacijentima otvorile veće mogućnosti za ostvarivanje prava na brzu i kvalitetnu zdravstvenu uslugu, ističe naš sugovornik.
Dr. Vrančić napominje i da reforma najavljuje značajne kvalitativne promjene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Naime, dosadašnji je sustav liječnike opće prakse stimulirao na nerad, a reforma bi ih nasuprot tome trebala potaknuti da rade što više i detaljnije.
– Reformom će se posebno plaćati postupci u primarnoj zdravstvenoj zaštiti pa će se moći dogoditi da razlika u plaćama od jednog do drugog liječnika opće prakse bude i dvostruka. Dakle, tko bude više radio, više će i imati. Dosad su liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u kojoj je  jedini kriterij za plaću bila glavarina, pacijenta za svaki pregled upućivali u bolnicu. Jedini je interes bio imati što veći broj pacijenata te ih za što kraće vrijeme obraditi. Sad, kad će im se svaka usluga posebno naplaćivati, itekako će biti u interesu ponuditi pacijentu EKG, ultrazvuk, šivanje šavova i ostalo što automatski podiže kvalitetu usluge u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kazuje dr. Vrančić koji u zaključku ističe da je najavljenom reformom apsolutno zadovoljan te izražava nadu da će svi oni koji će sudjelovati u javnoj raspravi o reformi dodatno doprinijeti njenoj uspješnosti i kvaliteti.