Svaki četvrti punoljetni građanin Hrvatske potjerao bi Srbe iz zemlje

Svaki sedmi bi to učinio s Crnogorcima i Bošnjacima. Nešto bolje su prošli Slovenci. Njih bi potjerao svaki deseti građanin. Svega 10% ispitanika ne bi imalo ništa protiv da bude u braku s nekim od pripadnika nacionalnih manjina

Senzacionalističko izvještavanje, tabloidne naslovnice i eksplicitne fotografije mrtvih tijela ne povećavaju nakladu, ali su štetne za razvoj djece. Ovo je jedna od najalarmantnijih poruka koju se može izvesti iz izlaganja prof. dr. sc. Stjepana Malovića, predavača na Veleučilištu Vern i donedavnog pročelnika Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru.
Malović je na temu „Uloga medija i razvoj kulture tolerancije” govorio u sklopu edukativnog seminara naslovljenog „Socio-kulturne i političke pretpostavke daljnjeg razvoja prava nacionalnih manjina u hrvatskom društvu”. Trodnevni seminar organizirao je Institut Saveza za tranzicijska istraživanja i nacionalnu edukaciju (STINE).
Novine ne nestaju
– U Norveškoj je provedeno istraživanje o tome kako na djecu utječu naslovnice tabloidnog tipa kada se izvještava o ubojstvima. Riječ je o izuzetno sugestivnim naslovnicama gdje nemate mogućnost dovoditi u sumnju ono što je rečeno. Naslovnice koje u naslovu imaju poruke poput „tata ubio mamu”, što norveške novine imaju, izazivaju u djece takve strahove da im odumiru moždane ćelije, istaknuo je Malović koji se poslužio naslovnicama izdanja nakladnika „Styria”, uglavnom onima „24 sata”, kako bi upozorio na rasprostranjenost sugestivnih naslovnica čije poruke nemaju utemeljenja u činjenicama i kojima se nerijetko krše prava djeteta, što je ilustrirao naslovnicama s porukama „Nasilnik iz škole – oči zla” ili „Monstrum sa sjekirom na slobodi” gdje je fotografija navodnog monstruma bila fotomontaža.
– Tko od čitatelja prepoznaje da je to fotomontaža? U redakcijama misle da to stvara bolju prodaju, ali zapravo to nikad nije donosilo bolju prodaju, ustvrdio je Malović navodeći kako je, po istraživanju javnog mnijenja provedenom 2011., povjerenje u medije u Hrvatskoj palo na svega 18%.
– Nakladnici misle da ono što rade prolazi nekažnjeno, ali to nije tako. Ovih 18% pokazuje da se ničemu više ne vjeruje, rekao je Malović dodajući kako, po istom istraživanju, građani Hrvatske još uvijek za svakodnevno informiranje najviše koriste televiziju (57%), dok ih se 19% radije informira posredstvom interneta, 10% preko novina, a 6% slušajući radio.
VIŠE U TISKANOM IZDANJU

Samo 10% Hrvata prihvaća brak s pripadnicima manjina

Malović je iznio i podatke istraživanja o razini socijalne bliskosti prema nehrvatima koje je koncem prošle godine, na uzorku od 1.000 ispitanika, provela agencija GfK.
– Istraživanje je pokazalo da bi svaki četvrti punoljetni građanin Hrvatske potjerao Srbe iz zemlje. Svaki sedmi bi to učinio s Crnogorcima i Bošnjacima. Nešto bolje su prošli Slovenci. Njih bi potjerao svaki deseti građanin. Svega 10% ispitanika ne bi imalo ništa protiv da bude u braku s nekim od pripadnika nacionalnih manjina. Pri tom su najpoželjniji Slovenci s kojima bi njih 15% pristalo stupiti u brak. Prosječna bliskost prema Crnogorcima i Bošnjacima iskazana je u kvalifikaciji po kojoj bi ih ispitanici najradije vidjeli kao posjetitelje Hrvatske, dok bi svaki deseti Hrvat Srbina prihvatio kao prijatelja, njih 8% prihvatilo bi Srbina kao kolegu s posla, a samo 4% kao susjeda, rekao je Malović.