Đikić: Budućnost liječenja tumora je u kombinaciji imunoterapije, kemoterapije i pametnih lijekova

Vodeći svjetski znanstvenici u istraživanju tumora, među njima prof. dr. Ivan Đikić  s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Goethe u Frankfurtu, prof. dr. Anton Berns  s Instituta za istraživanje raka u Nizozemskoj i prof. dr. Joseph Schlessinger s američkog Sveučilišta Yale, okupili su se na konferenciji Hrvatskog društva za istraživanje raka (HDIR) "Primjena znanosti u medicini: ciljevi i terapije" koja se održava u Zagrebu. Novi pristup istraživanjima tumora, obrazovanje mladih talenata i više rada s pacijentima umjesto znanstvene izoliranosti ključ su uspjeha u otkrivanju efikasnijih puteva za borbu s rakom, poruke su ovog skupa.
Kako pojašnjava prof. Đikić, kompleksnosti tumora jedan je od naglasaka rasprave znanstvenika koji se bave tim područjem.
– Moramo shvatiti da su tumori jako heterogeni, svaka stanica u tumoru ima svoje karakteristike. Danas  saznajemo koliko je mutacija u svakom tumoru i preko toga možemo stvarati nove terapije i imunoterapije, za koje je dodijeljena i Nobelova nagrada ove godine, a predstavlja jedan od najvećih ovogodišnjih uspjeha. Izgleda da je kombinacija imunoterapije, pametnih lijekova i kemoterapije  jedan od budućih izazova još uspješnijeg liječenja tumora – ističe Đikić.

Dobrobit pacijenata
Pogrešan je, dodaje, bio prevladavajući način razmišljanja o tumorima koje se može pobijediti novcem i ulaganjima koja će pomoći otkriću lijeka za rak.
– Danas shvaćamo da su tumori svugdje prisutni, da će biti s nama dugo, i da ih se nećemo moći riješiti samo novcem – veli Đikić. Nužno je, ističe ugledni  hrvatski znanstvenik, promijeniti pristup tom problemu, po uzoru na ono što su učinili u Frankfurtu formiranjem Instituta za rak s glavnim motom da pacijente treba dovesti prema znanosti, a ne obrnuto, u znanosti koristiti pacijente i njihove stanice. 
– Fokusiranjem znanosti i klinike na dobrobit pacijenata, mislim da ćemo imati puno bolje rezultate i odgovoriti na izazove i pitanje kako pomoći svakom pojedinačnom pacijentu – ističe Đikić.
Osobno je jučer prezentirao zajedničke rezultate nekoliko grupa znanstvenika iz inozemstva i Hrvatske koji istražuju način na koji se razvijaju tumori jetre.
– Otkrili smo potpuno novi biološki proces, a to je popravak DNK proteinskih konjugata koji se nalaze u našim stanicama i koji mogu uzrokovati kod djece fulminantnu pojavu tumora jetre kad dođe do mutacije tih gena. Tu surađujem s Kristijanom Ramadanom i Janošom Terzićem, a sada krećemo prema kliničkim ispitivanjima, u smislu da mnogi kemoterapeutici, lijekovi koji stvaraju te DNA proteinske križne veze, razumijevajući kako ta terapija djeluje i zašto se pojavljuje rezistencija na nju kod tumora ovarija, debelog crijeva ili raka pluća malih stanica. Činjenica je da u početku imate izvrsne rezultate, ali s  vremenom terapija prestaje djelovati. Vjerujemo da je to zbog rezistencije na te DNA proteinske križne veze – objašnjava Đikić.
– Najveće su danas prepreke u liječenju tumora njihova prirodna  kompleksnost i individualizirana baza. Tridesetogodišnji znanstveni rad Antona Bernsa rezultirao je time da znanstvenici danas shvaćaju kompleksnost tumora, pa nove generacije ne moraju ponavljati iste greške, nego razmišljati drukčije i stvarati nove, inovativne tehnologije – ističe Đikić te naglašava potrebu suradnje.
– Nitko više ne može sam dobiti bitku protiv tumora, samo zajedničkim radom mnogih profesija i različitim načinom razmišljanja o tumorima moći ćemo se s njima uspješno nositi – poručuje.

Optimistična poruka
Najteži su oblici karcinoma i dalje rak gušterače, jajnika te tumori pluća i debelog crijeva. No prof. Đikić šalje optimističnu poruku: ako se u roku od nekoliko godina kod melanoma, najsmrtonosnijeg raka kože kod kojeg  je preživljavanje bilo tek šest do 12 mjeseci, uspjelo kod 30 posto pacijenata postići izlječenje zahvaljujući otkriću markera na tumorskim stanicama i adekvatnih lijekova, nema razloga da se takav uspjeh ne postigne i kod drugih tumora.
– Vjerujem da će tumori postati kronične bolesti koje neće izazivati strah, nego osjećaj da je zdravstveni sustav snažan, dobar i daje optimističku poruku da možemo pobijediti tumore – zaključuje. I prof. Joseph Schlessinger s Yalea, čija je tvrtka na tržište lansirala prvi lijek za melanom, zadovoljan je napretkom koji je zadnjih godina postignut u istraživanju i liječenju raka.
– Postigli smo izniman napredak  u istraživanju raka i otkrivanju novih lijekova. Kod nekih tipova raka oni daju iznimne rezultate, kod nekih ne, ali stvari se odvijaju dobro. No to ne znači da ćemo problem raka riješiti u skoroj budućnosti – ocjenjuje američki znanstvenik te podsjeća na činjenicu da se prije 25 godina rak liječio jedino kemoterapijom, dok su danas na raspolaganju brojne druge mogućnosti.  
Na pitanje o tome je li kemoterapija, u skladu s društvenom percepcijom, zastarjelo i nepoželjno liječenje, Đikić priznaje da je riječ o terapiji s dosta nuspojava, ali daleko manje nego što je to bio slučaj prije dva desetljeća.
– Danas imamo unaprijeđene kemoterapijske metode gdje su nuspojave u velikoj mjeri uklonjene. Razlog je tome što se danas kemoterapija kombinira s drugim lijekovima pa doza kemoterapeutika pada. No to je i dalje jedan od tri glavna stupa liječenja raka i ljudi moraju shvatiti da je kemoterapija vrlo djelotvorna i ima odličan učinak kod mnogih tumora u kombinaciji s drugim lijekovima – ističe Đikić te navodi primjer njegovog kolege, vodećeg svjetskog znanstvenika, koji je unatoč lošoj prognozi kemoterapijama pobijedio ozbiljnu vrstu tumora.

Kronična bolest
Prof. Sonja Levanat, predsjednica Hrvatskog društva za istraživanje raka i voditeljica Laboratorija za nasljedni rak pri Institutu "Ruđer Bošković", ističe kako se sva istraživanja tumora svode na upoznavanje mehanizama i putova kojima tumorske stanice nastoje opstati i množiti se, i kako  tome doskočiti. S nekim vrstama tumora već je uspjelo tumor prevesti u kroničnu bolest, a to je najveći cilj znanstvenika za sve tumore, ističe Levanat. Na IRB-u nastoje ići ukorak sa svjetskim istraživanjima raka, a dio kojim se bave  vezan je za nasljedni rak dojke i jajnika.
– Testove radimo na uputnicu HZZO-a zadnjih godinu dana,  interes za to je velik, a dosad  smo napravili stotinjak takvih genskih testova – ističe Levanat.  Interes za testiranje gena BRCA1 i BRCA2 je velik, no godišnje se ne obavi više od stotinjak testova jer su za dobivanje uputnice potrebne stroge indikacije, a testiranje o vlastitom trošku je skupo i iznosi oko 3.000 kuna. Osim toga, na "Ruđeru" se bave  istraživanjima koja pojašnjavaju kako tumorske stanice preživljavaju razne tretmane  lijekovima ili nekim novim supstancama, kako postaju otporne na neke lijekove i zašto se to događa.
– Danas je ključno pitanje zašto se rezistencija javlja tako brzo, i kako  tumorske stanice uspijevaju zaobići puteve koji bi ih trebali uništiti – zaključuje Levanat.

Traženi, a skupi testovi
Interes za testiranje gena BRCA1 i BRCA2 na "Ruđeru" je velik, no godišnje se ne obavi više od stotinjak testova jer su za dobivanje uputnice potrebne stroge indikacije, a testiranje o vlastitom trošku je skupo i iznosi oko 3.000 kuna
Joseph Schlessinger: Postigli smo izniman napredak  u istraživanju raka i otkrivanju novih lijekova. Kod nekih tipova raka oni daju iznimne rezultate, kod nekih ne, ali stvari se odvijaju dobro. No to ne znači da ćemo problem raka riješiti u skoroj budućnosti
Ivan Đikić: Kemoterapija je i dalje jedan od tri glavna stupa liječenja raka i ljudi moraju shvatiti da je vrlo djelotvorna i ima odličan učinak kod mnogih tumora u kombinaciji s drugim lijekovima