Zadarska županija u vrhu po broju radnih dozvola za strance

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika martinazd
Denis Ikić i Vedran Uranija o mogućim potresima na tržištu rada
U 2018. godini na području PU zadarske izdane su 1.774 dozvole za boravak i rad stranim državljanima, a u 2019. godini čak 3.936 radnih dozvola i to najviše državljanima BiH, Kosova, Sjeverne Makedonije, Srbije, Albanije i Ukrajine. Ikić iz Gospodarske komore smatra da naši poslodavci dobro plaćaju strane radnike te da cijena rada neće padati. Uranija ističe da treba domaće radnike učiniti zapošljivima
Sergej DRECHSLER
Na području PU zadarske, najviše je radnih dozvola izdano državljanima BiH, Kosova, Sjeverne Makedonije, Srbije, Albanije i Ukrajine

U pripremi je novi zakon o strancima prema čijem se nacrtu namjeravaju ukinuti kvote za uvoz stranih radnika. Radne dozvole bi se propisivale ovisno o potrebama tržišta rada i to posredstvom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Tako bi se, primjerice, poslodavac koji želi zaposliti stranog radnika obratio HZZ-u koji bi tek nakon što provjeri da nema odgovarajućeg radnika na domaćem tržištu, izdao mišljenje po kojem bi MUP mogao izdati radnu dozvolu. Također, poslodavci protiv kojih se vode sudski postupci zbog neisplate plaća, kojima su računi blokirani ili slično, neće imati pravo zaposliti strane radnike. Osim toga, jedan poslodavac neće smjeti imati više od jedne trećine zaposlenih stranih radnika.

Prije su poslodavci birali radnike, sad je obrnuto

Strani radnici u Hrvatskoj već čine oko 5 posto od ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. Da je već ove godine bilo puno više stranih državljana zaposleno nego ranijih godina vidi se i iz podataka koje smo dobili iz Policijske uprave zadarske. U 2018. godini na području PU zadarske izdane su 1.774 dozvole za boravak i rad stranim državljanima, a u 2019. godini čak 3.936 radnih dozvola. Najviše dozvola za boravak i rad izdano je za rad na području grada Zadra, zatim Paga i Biograda, a po granama djelatnosti, najviše u građevini, ugostiteljstvu i turizmu…

Što se tiče strukture stranih državljana zaposlenih na području PU zadarske, najviše je radnih dozvola izdano državljanima BiH, Kosova, Sjeverne Makedonije, Srbije, Albanije i Ukrajine.

Kakva je situacija na tržištu rada u Zadarskoj županiji, najkraće je sročio Denis Ikić, tajnik HGK - Županijske komore Zadar.

- Ovako nam govore naši poslodavci - do prije 4-5 godina, mi smo birali radnike, a sad oni biraju nas. To je najkraće sročena slika tržišta rada Zadarske županije. Ogromna je progresija potrebe za radnicima. Nezaposlenih je zadnjih godina registrirano između 2.500 i 4.000 radnika, a poznato je da je između 50 i 60 posto tih radnika nezapošljivo iz ‘xyz razloga’. Nadalje, na cijeloj obali pa tako i u Zadru, ljudi su se orijenitrali na poslove, najčešće u turizmu, iznajmljivanja apartmana, usluga podrške u turizmu te više nisu spremni raditi za neku prosječnu plaću, pogotovo u tim polugodišnjim razdobljima, koliko otprilike traje sezona, te na tako napornim radnim mjestima. Osim toga, gospodarske aktivnosti su očito takve da ih ne prate raspoloživi radnici, a s obzirom da je ovaj prostor zanimljiv i investicijski i rentno, ukoliko ostanu uvjeti stabilnosti i mira, progresivna potreba za radnicima će sve više dolaziti do izražaja, rekao je Ikić.

Naši ljudi ne žele raditi za prosječnu plaću

Kako dodaje nadalje Ikić, kad bi Komora ranije anketirala poslodavce o potrebama za radnicima, javile bi se 2-3 tvrtke, a sad ih se javilo gotovo 30, i to uključujući i vrlo dobre tvrtke našeg područja.

- Navode da im nedostaje djelatnika za preradu ribe, u prometu, sobarica, čistačica, pomoćnih radnika, recepcionera, slastičara i tako dalje. Naši ljudi većinom nisu spremni raditi za određenu sumu novca. Istina je da je dio ljudi iselilo iz Hrvatske, ali treba imati na umu da se jednostavno 2013. godine Hrvatskoj otvorilo ogromno tržište Europske unije i to je jedan dio ljudi jednostavno iskoristio. Iz Zadarske županije i nije toliko značajan broj iselio kao što je to iz nekih drugih mjesta u Hrvatskoj. Ali smo zato po izdavanju dozovola za boravak i rad strancima - u vrhu. Na prvom mjestu je Grad Zagreb, na drugom Istarska županija i treće mjesto djelimo mi i Dubrovačko-neretvanska županija, kazao je Ikić.

Ukidanje kvota i novi zakon bi mogli donijeti pojednostavljenje procesa zapošljavanja stranih radnika.

- Najvažnija je promjena da se ukidaju fiksna ograničenja broja stranih radnika, ali i dalje će to imati svoju proceduru. Do sad su to radili Gospodarska komora i Ured državne uprave s policijom, a sad će se poslodavac obraćati Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koji u roku od 3 do 5 dana moraju policiji izdati negativno ili pozitivno mišljenje. Poslodavac će morati ispunjavati određene uvjete da bi dobio pozitivno mišljenje, rekao je Ikić.

Stranci su dobro plaćeni?

Na pitanje smatra li da bi dolazak radnika iz trećih zemalja svijeta smanjio cijenu rada, odgovara da on osobno ne misli da hoće.

- Neki kažu da će smanjiti, neki da neće. Plaće su kod nas porasle 8-9 posto u odnosu na prošlu godinu, dok je u Europskoj uniji to bilo za 2-3 posto. Istina je da je osnovica kod nas relativno niska. Osobno ne mislim da bi priliv radnika iz trećih zemalja smanjio cijenu rada zato što su naši poslodavci već ovih godina pokazali da biranim metodama privlače radnike i dobro ih nagrađuju, što kroz plaće, što kroz uvjete rada, smještaj i slično, samo da ih zadrže. Dobri poslodavci znaju da zaposlenici drže vrijednost poslovanja jedne tvrtke i, u okviru svojih mogućnosti, zasigurno će ih nastojati zadržati, zaključio je Ikić.

Liberalizacija tržišta rada i ukidanje kvota, kako ističe sindikalac Vedran Uranija (SSSH), nije ništa neočekivano i to je imperativ svih modernih europskih konvencija, standard od kojeg se ne može pobjeći.

- Moguće su sljedeće negativne posljedice - rušenje cijene rada, mogućnost da dio domaće radne snage ostane nezaposlen, da im strani radnici budu konkurencija te razni poremećaji na tržištu rada. Ali, jedna osmišljena, konzistentna politika te socijalno partnerstvo između Vlade, poslodavaca i sindikata takve negativne posljedice može prevenirati. Sličnim problemima su doskočile i druge zemlje članice, tako da vjerujem da možemo i mi, istaknuo je Uranija.

Vlada ne smije sama nametati odluke

Ističe da je dobro što će HZZ prvo provjeravati ima li za mjesto kojeg poslodavac želi popuniti raspoloživog domaćeg radnika pa tek onda izdati dozvolu za stranog radnika. No, isto tako, smatra Uranija, politika zapošljavanja mora inzistirati na edukaciji, prekvalifikaciji i doškolovanju nezaposlenih ljudi.

- To se u određenoj mjeri radi, ali treba ljude bolje motivirati, otvarati kvalitetna radna mjesta i privući da se prekvalificiraju i time si omoguće zapošljavanje. Dobar dio ljudi prima naknadu s biroa i radi nešto u ‘fušu’, a treba ih osvijestiti da bi s edukacijom mogli normalno živjeti od svoga rada te im to treba i omogućiti. Cijena rada je i sad niska pa i u tome leži razlog zašto naši neće raditi određene poslove. Neophodno je raditi kvalitetne programe zapošljavanja, posebno u turizmu, građevini, ugostiteljstvu, brodogradnji, ali i prehrambenoj, tekstilnoj i prerađivačkoj industriji. S time da u svemu tome Vlada ne nameće sama svoje odluke, već da radi u partnerstvu s poslodavcima i sindikatima, ističe Uranija.

Kako dodaje, možda upravo liberalizacija tržišta rada bude okidač za pozitivan preokret.

- Možda će cijela ova situacija baš utjecati na povećanje plaća, da cijena rada naraste tako da i domaći ljudi žele ostati i raditi ovdje, ali ne samo u javnom sektoru, već i u privatnom gdje se često ljudi ne usude ni progovoriti. Možda nećemo odmah moći s ponudom poslova i uvjeta rada konkurirati zapadnom tržištu, ali da su cjelokupni uvjeti života i rada bolji, ljudi bi najčešće radije ostajali na svome pa čak i za nešto manju plaću, istaknuo je Uranija.

Kako je istaknuo Uranija, u prvom kvartalu će biti donesena privremena kvota broja stranih radnika, novi zakon o strancima je u fazi javne rasprave, a trebao bi biti izglasan i stupiti na snagu do kraja sljedeće godine.

Profulane kvote?

Iako su se poslodavci zadnjih godina bunili da su kvote premale te da imaju poteškoća sa zapošljavanjem, prema iskorištenosti godišnje kvote za strane radnike, na dan 4. studenog, reklo bi se da su za ovu godinu te kvote bile i više nego visoke. Primjerice, u graditeljstvu je od 24.115 dozvoljenih, iskorišteno (ili u procesu zahtjeva) tek 7.066. U turizmu i ugostiteljstvu je dopuštena kvota za strane radnike za ovu godinu 18.516, a zaposleno je 1.034, a 653 je u postupku. Tako da se može reći da je liberalizacija tržišta rada već počela i prije donošenja novog zakona. Ipak, postoje zanimanja u kojima je kvota ispunjena. Poslodavci su i dosad prigovarali na sistem s kvotama jer su se one određivale unaprijed za narednu godinu, a promjene u potrebama za radnicima mogu nastupiti i u drugim djelovima godine.

Sve manje radno aktivnih Hrvata

Dr.sc. Vera Graovac Matassi, izvanredna profesorica na Odjelu geografije Sveučilišta u Zadru koja se bavi kretanjem stanovništva komenitrala je liberalizaciju tržišta rada.
- U Hrvatskoj se konstantno smanjuje broj radno aktivnih stanovnika te se to negativno odražava na tržište rada. Iseljavanje stanovništva iz Hrvatske u ovom desetljeću se višestruko povećalo, a većina iseljenika je upravo u radno aktivnoj dobi. Značajan je porast broja djece u iseljeničkom kontingentu, čime se smanjuje i potencijalna radna snaga u budućnosti.
Unatoč doseljavanju, kojim se dijelom nadoknadi manjak nastao iseljavanjem, još uvijek imamo negativan migracijski saldo (više iseljenih nego doseljenih) ukupno i u svim dobnim skupinama. Iz navedenog je jasno da se očito mora pristupiti liberalizaciji tržišta rada, odnosno povećanju kvota za strane radnike. Takvi trendovi se već mogu primijetiti u određenim gospodarskim djelatnostima, poput turizma i ugostiteljstva. Međutim, razlog nije samo manjak radne snage, već i cijena rada, kazala je Graovac Matassi.
Na pitanje može li uslijed prevelikog doseljavanja stranih radnika s vremenom doći do gubitka identiteta naroda, Graovac Matassi odgovara da se to zasigurno neće dogoditi.
- Smatram da doseljavanje stranih radnika zasigurno neće imati značajan utjecaj na gubitak identiteta, jer u ovakvim slučajevima značajnu ulogu imaju integracija i asimilacija doseljenog stanovništva, istaknula je.

Sezona završila, broj nezaposlenih veći nego u rujnu

Krajem listopada broj nezaposlenih u evidenciji nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Zadar je bio 3.894, a krajem rujna 3.089. Ukupno je tijekom rujna iz evidencije nezaposlenih na području koje obuhvaća Područni ured Zadar, radi zapošljavanja izašlo 498 osoba.
Na sezonskim je poslovima od siječnja do kraja rujna 2019. na području Zadarske županije posredstvom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zaposleno 1.697 osoba.
Nezaposlenost se posljednjih godina smanjuje, a politika zapošljavanja nastoji povećati školovanje za deficitarna zanimanja. Regionalni i područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, uz koordinaciju Središnjeg ureda, provode analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zvanjima te izrađuju preporuke za obrazovnu upisnu politiku.
Prema tim preporukama, što se tiče Zadarske županije, potrebno je povećati broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata za sljedeća zanimanja: konobar, kuhar, vozač motornog vozila, tesar, zidar, pekar, slastičar, vrtlar, hotelijersko turistički tehničar, farmaceutski tehničar, tehničar zaštite osoba i imovine. Što se tiče zanimanja s visokom stručnom spremom, potrebno je povećati broj upisanih i stipnediranih na sljedećim studijima: strojarstvo, medicina, matematika - nastavnički smjer, rehabilitacija, farmacija, fizika - nastavnički smjer, glazbena pedagogija, likovna kultura - nastavnički smjer, biologija - nastavnički smjer, informatika - nastavnički smjer, računarstvo, elektrotehnika i građevinarstvo.
Navedena zanimanja su deficitarna u Zadarskoj županiji, tako da se može očekivati da će se na tim radnim mjestima zapošljavati i najviše stranih radnika.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno