Josipović traži da i zajednice koje nisu brak uđu u Ustav

I predsjednik Ivo Josipović uključio se u proces ustavnih promjena. U ponedjeljak je, “kao ovlašteni predlagatelj sukladno članku 136. Ustava” predsjedniku Sabora Josipu Leki poslao pismo sa svojim prijedlozima u s vezi, kako je napisao, verzijom Nacrta prijedloga promjene Ustava koja mu je bila dostupna. A to, jasno je iz nekih Josipovićevih primjedbi, nije Nacrt koji je saborski Odbor za Ustav jednoglasno usvojio upravo u ponedjeljak.
Kako god, Josipović ističe da podržava promjene Ustava “u njihovoj temeljnoj ideji”, a namjera mu je poboljšati njihov tekst. Svakako je najzanimljiviji predsjednikov prijedlog koji je isprovocirao nedavni referendum o braku. Josipović smatra da bi se u članku 62. trebao dodati stavak “Životnim zajednicama različitim od braka jamči se pravo na obiteljski život i njegovu zaštitu”.
Ostvarena ravnoteža
Ovakvom odredbom bi se, obrazlaže predsjednik Republike, ostvarila ravnoteža i otklonio osjećaj neravnopravnosti “s obzirom na novouneseni stavak 2. istog članka”. Riječ je o stavku “Brak je životna zajednica žene i muškarca” za koji je glasovala većina na referendumu. Međutim, taj stavak još nije unijet u Ustav jer Ustavni sud dosad nije donio odluku o tome je li referendum proveden u skladu s Ustavom. Ako bi Sabor, kao što je planirano, izglasao ustavne promjene 20. prosinca, u slučaju da se prihvati ova Josipovićeva intervencija moglo bi se dogoditi da u Ustav prije uđu životne zajednice različite od braka nego definicija braka za koju se izborila inicijativa “U ime obitelji”. Naime, nakon referenduma o pristupanju Europskoj uniji prošla su 24 dana do odluke Ustavnog suda da je on prošao sukladno Ustavu, a referendum o braku održan je 1. prosinca. Inače, danas je na sjednici Vlade prijedlog zakona o životnom partnerstvu, kojim Banski dvori proširuju prava istospolnim parovima.
Nadalje, Josipović u pismu predsjedniku Sabora propituje formulaciju kojom se ukida zastara za “kaznena djela teških ubojstava propisana posebnim zakonom”. Predsjednik predlaže da se u konzultaciji sa stručnjacima točno popišu ubojstva koja se smatraju teškima i za koja stoga nema zastare. On također sugerira da se precizira i da za ta djela nema ni zastare izvršenja sankcije jer “u praksi su znani slučajevi u kojima je neka osoba osuđena za političko ubojstvo, ali nije izdržala kaznu”.
 Ustupak HDSSB-u
Josipović ima problema i s uvođenjem u Ustav termina regija. To je SDP-ov ustupak HDSSB-u, čime su osigurali podršku zastupnika te stranke ustavnim promjenama, pa bi ubuduće jedinice regionalne samouprave trebale osim županija biti i regije. Područje i nadležnosti regija odredili bi se naknadno zakonom. Predsjednik, međutim, predlaže da se odmah u Ustavu jasno napiše što su regije i kakav je njihov odnos prema županijama. “Ako se regije, što bi bilo logično, shvati kao ‘nadžupanijski’ oblik regionalne samouprave, valja konstatirati da smo, umjesto sažimanja lokalne samouprave, dobili još jednu novu razinu regionalne samouprave sa svim posljedicama po ukupnu javnu potrošnju, rast administracije itd.”, upozorava Josipović tražeći pojašnjenja o regijama.
Predsjednik se ne slaže ni s odredbom iz Nacrta da se po postupku određenom za promjenu Ustava mijenja i zakon kojim se uređuju prava nacionalnih manjina, da Sabor većinom glasova svih zastupnika može odlučiti i da se i drugi zakoni donose po tom postupku. Josipoviću je potpuno prihvatljivo da se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina može mijenjati samo sukladno proceduri kojom i Ustav, ali konstitucionalizaciju ostalih zakona vezanih za prava nacionalne manjine, “često samo tehničkog ili provedbenog značaja”, smatra lošim rješenjem. A naročito ga smeta mogućnost dizanja na rang Ustava i nekih drugih, običnih zakona “arbitrarnom odlukom vladajuće većine”.
Beznačajna pitanja
“Moguće je da se na taj način izglasaju i odredbe suprotne Ustavu te da se konstitucionalizacijom dovedu na razinu Ustava, čime bi se zapravo onemogućila kontrola tih odredbi od strane Ustavnog suda. Zamislive su i takve promjene kojima bi se ograničavala temeljna ljudska prava i prava nacionalnih manjina ili, pak, promjene kojima bi se na ustavni rang podizala potpuno beznačajna pitanja s nesagledivim posljedicama za koherentnost i stabilnost ustavnopravnog sustava”, ističe Josipović.
Premda Nacrt propisuje da se Ustavni zakon o provedbi Ustava mora donijeti u roku tri mjeseci od stupanja na snagu Ustava, Josipović se referira na raniju verziju Nacrta i predlaže da se taj rok skrati sa šest mjeseci i da se spomenuti akt donese zajedno s Ustavom. U suprotnom bi, smatra, moglo čak doći u pitanje izglasavanje Ustavnog zakona jer bi se naknadno mogao pojaviti problem osiguravanja dovoljnog broja glasova.