Kneževa palača u Zadru - povijest i preobrazbe prostora

Slika korisnika valentinam
Večeras predavanje prof. dr. sc. Pavuše Vežića
Kneževa palača u Zadru, poput ostalih u srednjovjekovnoj Europi, bijaše sjedište autonomne komune i njezine uprave, gradskih vijeća i gradskoga kneza
Pavuša Vežić

Državni arhiv u Zadru poziva zaintreresirane na predavanje prof.dr.sc. Pavuše Vežića „Kneževa palača u Zadru-Povijest i preobrazbe prostora“ koje će se održati danas u 18 sati u Koncertnoj dvorani Kneževe palače.

U najavi ovog predavanja ističe se:

Kneževa palača u Zadru, poput ostalih u srednjovjekovnoj Europi, bijaše sjedište autonomne komune i njezine uprave, gradskih vijeća i gradskoga kneza. Iz njihovih funkcija proizlazili su različiti nazivi takvih građevina: komunalna palača, municipalna palača, palača priora, i sl. Zadarska je 1288. godine zabilježena kao Velika palača. U njoj se nalazila vijećnica, sala Maiori Palatii. U 16. stoljeću pak, zapisana je i kao Sudska palača, što znači da su u njoj obavljane i sudske djelatnosti.

S pouzdanjem možemo govoriti da je postojala u 13. stoljeću. Dva vijeka potom u nekoj mjeri bijaše preuređena, te ponovo u 16. stoljeću kada je, ako ne i ranije, imala peristilno dvorište s trjemovima u prizemlju i na katu. Među njima bila je cisterna i na njoj dva zdenca. U krilima pak, uokolo bijahu spremišta i konobe, konjušnice i zatvori te stubišta prema kuhinji i uredima na katu. U manjoj mjeri preuređivana je tokom 17. i 18. stoljeća, a zatim opsežno u 19. stoljeću. Potonja pregradnja izvršena je prema nacrtima vojnoga inženjera Frane Zavorea iz 1804. godine. Njegov je projekat 'otvorio vrata' duhu klasicističke umjetnosti i arhitekture u Zadru.

U drugoj polovini 19. stoljeća Palača bijaše objedinjena sa susjednom Providurovom u zajednički blok zgrada austrijskoga Namjesništva, odnosno sjedišta zemaljske vlade za 'krunovinu' Dalmaciju. Gradska uprava premještena je na glavni trg (u srednjemu vijeku Platea magna, ujedno Platea civitatis Iadre, zatim Piazza dei Signori i potom Narodni trg). Na njemu je kuća porodice Pedrini, građevina iz 18. stoljeća, prenamijenjena u zgradu gradske općine, tadašnji Municipio.

Nakon Drugoga svjetskog rata pak, Kneževa palača je preuređena za potrebe Gradske knjižnice, Gradske glazbe, Muzičke škole, Koncertne dvorane i Pjevačkoga društva Petar Zoranić, sve pod zajedničkim imenom Dom kulture. Tako je dočekala teška razaranja u četničkim bombardiranjima Grada 1991. godine. Uslijedila je dugotrajna obnova i prenamjena zgrade u današnje prostore dijela Narodnoga muzeja i obnovljene Koncertne dvorane.

Ulaz je slobodan za sve zainteresirane.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno