OTOCI U FOKUSU Zakon o otocima uvodi otočnog koordinatora i novi indeks razvijenosti!

Slika korisnika mkvanja
Održana tematska skupština Otočnog sabora
Zakon koji bi trebalo prilagoditi Zakonu o otocima je Zakon o poljoprivredi, oko prava na korištenje plavog dizela i oko površine poljoprivredne zemlje za moguću gradnju poljoprivrednih objekata na njoj, kazao je Barić i dodao da Otočni sabor nije zadovoljan s novim Zakonom o otocima po pitanju zaštite okoliša i otočana od autohtone divljači
Arif SITNICA
Mnogi koje zanima budućnost otoka nazočili su jučerašnjoj skupštini u hotelu Kolovare

Jutros je u hotelu Kolovare održana tematska skupština Otočnog sabora o položaju i statusu hrvatskih otoka temeljem provedbe novoga Zakona o otocima. Kako je naglasio predsjednik Otočnog sabora - Udruge za razvitak hrvatskih otoka Denis Barić novi Zakon donosi velike i važne promjene koje bi trebale poboljšati uvjete života otočnog stanovništva, i što je još važnije, omogućiti im jednake šanse razvitka kao na kopnu.

U novi Zakon implementirana je, naglasio je Barić, većina prijedloga Otočnog sabora koji je godinama upozoravao da se uvjeti života na otoku moraju izjednačiti s uvjetima života na kopnu upravo kroz mehanizme vlasti, bilo središnje, regionalne ili lokalne.

Zadarska županija ulaže u otočnu infrastrukturu

Kao izaslanik predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića skupu je nazočio zadarski župan Božidar Longin, dok je izaslanica Vlade i premijera Andreja Plenkovića bila Tajana Huzjak iz Ministarstva regionalnogarazvoja i fondova Europske unije.

Župan Longin je u svome obraćanju naglasio kako Zadarska županija u svom sastavu ima čak 116 otoka i otočića, te joj je otočna problematika posebno u fokusu.

- Jedan od temeljnih ciljeva rada u Županiji je nastojanje da se na otocima zadrži stanovništvo, pri čemu je jedan od preduvjeta otvaranje radnih mjesta, kazao je župan Longin i istaknuo da Zadarska županija ulaže puno u otočnu infrastrukturu. Tako je za trajektnu luku Tkon uloženo 32 milijuna kuna, a u uređenje luke u Pagu 7 milijuna, dok se uskoro očekuje početak radova na uređenju luka u Salima i na Vrgadi. Osim dovršenog putničkog terminala u Gaženici, uskoro započinje izgradnja ribarske luke u Kalima i u Gaženici, a oba projekta stajat će 60 milijuna kuna. Župan Longin izrazio je i nadu da otoci neće biti samo ljetna oaza već mjesta cjelogodišnjeg života, u čemu bi trebao pomoći i novi Zakon o otocima.

U ime Vlade skupu se obratila Tajana Huzjak koja je naglasila važnost usklađivanja nove politike o otocima s politikama EU, kao i to da su pri izradi Zakona o otocima koji na snagu stupa 1. siječnja 2019. uvaženi svi prijedlozi Otočnog sabora.

U svome obraćanju članovima Otočnog sabora i ostalim otočanima nazočnima na jučerašnjoj skupštini Denis Barić naveo je što sve donosi novi Zakon o otocima. Tako je među nekim od novih termina u zakonodavstvu Barić istaknuo i pojam otočnog koordinatora, fizičke osobe koju zapošljava regionalni koordinator radi obavljanja poslova organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka.

Novost u Zakonu je i razvrstavanje nastanjenih otoka prema otočnim razvojnim pokazateljima, novi indeks razvijenosti.

Na nekim otocima više divljih svinja nego ljudi

- Nama otočanima, a posebno onima koji žive na otocima koji su proglašeni otocima sa specifičnim položajem, jedan od bitnih pravilnika koji treba donijeti je pravilnik o vrednovanju razvijenosti otoka temeljem otočnih razvojnih pokazatelja. To je pravilnik s kojim se određuje otočni indeks razvijenosti za svaki naseljeni otok. Tako da s izradom navedenog pravilnika naši otoci neće biti visoko razvijeni, a posebno otoci koji administrativno pripadaju kopnenim ili otočnim jedinicama lokalne samouprave, istaknuo je, među ostalim, predsjednik Otočnog sabora koji je još kao bitan pravilnik za otočane naveo i pravilnik o načinu ostvarivanja naknade troškova prijevoza vodonoscem i/ili autocisternom i razlike do pune cijene vode.

- Zakon koji bi trebalo prilagoditi Zakonu o otocima je Zakon o poljoprivredi, oko prava na korištenje plavog dizela i oko površine poljoprivredne zemlje za moguću gradnju poljoprivrednih objekata na njoj, kazao je Barić i dodao da Otočni sabor nije zadovoljan s novim Zakonom o otocima po pitanju zaštite okoliša i otočana od autohtone divljači.

- Nažalost, naš prijedlog na članak 38. u Zakonu nije prošao što nije dobro za opstanak i održivu otočnu poljoprivredu i stočarstvo. U starom Zakonu je bilo lijepo navedeno koje vrste sitne i krupne divljači mogu obitavati na otocima, a danas nažalost na nekim otocima imamo više divljih svinja nego ljudi, koje su, uz čagljeve, velika prijetnja otočanima, naveo je još Denis Barić, uz nadu da će se to ispraviti kroz Nacionalni program za razvoj otoka.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 1 (1 glasova)