VRIJEDAN PROJEKT Djelić dalmatinske povijesti prikazan kroz žensko pero

Boško Knežić, Dora Kapetanović, Elena Kiprovska Knežić i Ivana Radović iz Udruge Dante Alighieri Zadar dvije su godine naporno radili kako bi uspjeli prepisati i prevesti rukopis biografskog rječnika slavnih žena »Donne Illustri« Itale Bogdanovich. Knjiga »Donne Illustri – biografski rječnik slavnih žena«, ovih je dana svježe izašla iz tiska u izdanju udruge Dante Alighieri Zadar i Znanstvene knjižnice Zadar.

Dugogodišnji projekt
– Dvije godine trebalo nam je da realiziramo ovaj projekt i moram reći kako sam jako ponosan na činjenicu da smo nakon poprilično napornog rada uspjeli objaviti ovu knjigu. Riječ je o velikom projektu kojim želimo prikazati djelić dalmatinske povijesti iz pera zadarske slikarice i književnice Itale Bogdanovich. O Itali je već pisala profesorica Nedjeljka Balić-Nižić, a cjelokupna rukopisna ostavština Itale Bogdanovich čuva se u Znanstvenoj knjižnici Zadar. Rukopis uglavnom nije bio dostupan široj javnosti pa smo smatrali da je izuzetno važno ponuditi ga ne samo talijanistima, već i drugim znanstvenicima budući da se radi o knjizi koju je napisala žena i koja je posvećena ulozi žena kroz povijest, rekao nam je urednik Boško Knežić dodavši kako je ova knjiga među ostalim važna i za proučavanje ženskog pitanja.
Inače, knjiga je objavljena uz potporu Regije Veneto.
– Zadarska slikarica i književnica Itala Bogdanović (1874. – 1945.) pripada, kako to ističe Nedjeljka Balić-Nižić u radu Hrvatice u biografskom rječniku Donne illustri Zadranke Itale Bogdanović (1874.-1945.), objavljenom 2005. godine u časopisu Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru »Croatica et Slavica Iadertina«, a koji (uz male izmjene) ponovno objavljujemo u ovoj knjizi, skupini zadarskih pisaca koji su stvarali na talijanskom jeziku, u sredini u kojoj su se stoljećima prožimale hrvatska i talijanska kultura. Iako vrsna intelektualka, o čemu nam svjedoči njezina rukopisna ostavština koju čini 11 fascikala koji se čuvaju u zadarskoj Znanstvenoj knjižnici, Itala Bogdanović danas je relativno slabo poznata široj kulturnoj javnosti. Razlog tome svakako leži u činjenici što su, usprkos brojnim pokušajima same autorice, njezina djela ostala neobjavljena, pa samim time uglavnom nisu ni prepuštena kritičkom sudu kulturne i stručne javnosti. U ovoj se knjizi donosi prijepis rukopisa biografskog rječnika slavnih žena Donne illustri, koji je sastavni dio rukopisne ostavštine Itale Bogdanović naslovljene »Književna djela«, kao i prijevod teksta na hrvatski jezik.

Riječnik pisan u nestabilnim vremenima
Knjiga je nastala u sklopu projekta »Dizionario biografico Donne illustri di Itala Bogdanovich – pubblicazione e redazione del manoscritto« uz potporu talijanske Regije Veneto. Trudeći se sačuvati originalnost teksta, u prijepisu su interpunkcija, kao i druge pravopisne, jezične i stilske osobitosti ostavljene kao u izvorniku. Važno je naglasiti da je rječnik pisan u nestabilnim i teškim vremenima Prvog svjetskog rata, a nastao je uglavnom prema autoričinu sjećanju, što dovodi u pitanje istinitost i točnost nekih povijesnih činjenica, pa čak i imena, koja su nerijetko, pogotovo kada je riječ o onima stranim, prenesena pogrešno. Čitanje izvornika otežavala je i disgrafija, od koje je naša autorica vjerojatno patila, kao i ponekad nečitak rukopis koji smo skloni pripisati turbulentnosti vremena u kojem je djelo nastalo, kao i nekim osobnim neverama koje su
pogodile našu književnicu, napisao je u predgovoru knjige Boško Knežić. Zahvalio je članicama Udruge »Dante Alighieri« Zadar, Dori Kapetanović, Eleni Kiprovska Knežić i Ivani Radović na zalaganju uloženom u čitanje, prijepis i prijevod teksta. Također, zahvalio je i prof. dr. sc. Nedjeljki Balić-Nižić što je ustupila svoja dva prije objavljena rada koja su znatno obogatila ovo izdanje. – Hvala našem partneru, Znanstvenoj knjižnici Zadar koja je prepoznala važnost objave ovog rukopisa koji je godinama čuvala na svojim policama. Na kraju, hvala i talijanskoj Regiji Veneto, bez čije potpore ova knjiga ne bi ugledala svjetlo dana, zaključio je Knežić.

Stvarna uloga koju su žene imale u povijesti
Nedjeljka Balić-Nižić u svom je radu Hrvatice u biografskom rječniku »Donne illustri« Zadranke Itale Bogdanović (1874. – 1945.) naglasila kako je »činjenica je da je svojim rječnikom Donne illustri, poput ostalih autora sličnih djela, Itala Bogdanović željela izraziti vrijednosti i obilježja ženskog svijeta, upoznati kulturnu javnost sa stvarnom ulogom koju su žene imale u svjetskoj povijesti, njihov utjecaj na razvoj povijesti i kulture.«
– Pišući o ženama svih vremena i svih nacija, tj. dajući rječniku univerzalni karakter, može se reći da je na određeni način prethodila brojnim suvremenim »ženskim« bibliografijama danas mnogo lakše dostupnima zahvaljujući globalizaciji i Internetu. Bilo je logično da je u takvo jedno djelo uključila i slavne Hrvatice i općenito žene s istočne jadranske obale, jer, kako se vidi iz njihovih životopisa, one su mahom odrasle u interkulturalnim sredinama, većina njih je podjednako dobro pisala na hrvatskom, talijanskom ili latinskom jeziku, posebice dubrovačke književnice koje su zasluženo i najzastupljenije.

Zadarska autorica
ih ni u kojem slučaju nije mogla zanemariti, i, ponosna što i sama pripada tom krugu, uključila ih je u svoj rječnik nastojeći ih učiniti još slavnijima i osigurati im dostojno mjesto u europskom i svjetskom kulturnom svijetu. Upravo zbog toga njezin rječnik uz sve nedostatke ima znatnu kulturnopovijesnu vrijednost kao djelo koje dodatno obogaćuje višestoljetnu baštinu kulturno-književnih hrvatsko- talijanskih prožimanja na Jadranu, stoji u radu Balić-Nižić.

Prijepis rukopisa
U ovoj se knjizi donosi prijepis rukopisa biografskog rječnika slavnih žena Donne illustri, koji je sastavni dio rukopisne ostavštine Itale Bogdanović naslovljene "Književna djela", kao i prijevod teksta na hrvatski jezik. Knjiga je nastala u sklopu projekta "Dizionario biografico Donne illustri di Itala Bogdanovich – pubblicazione e redazione del manoscritto" uz potporu talijanske Regije Veneto.

»Čitanje izvornika otežavala je i disgrafija, od koje je naša autorica vjerojatno patila, kao i ponekad nečitak rukopis koji smo skloni pripisati turbulentnosti vremena u kojem je djelo nastalo, kao i nekim osobnim neverama koje su pogodile našu književnicu«
Boško Knežić