Državi godišnje 250 milijuna kuna od turističkog zemljišta

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Ivan JAMIČIĆ
Već sljedeće godine državni i lokalni proračuni mogli bi biti bogatiji za stotine milijuna kuna od naknada za turističko zemljište

Već sljedeće  godine državni i lokalni proračuni mogli bi biti bogatiji za  stotine milijuna kuna koje će  u njihove blagajne uplaćivati  kampovi i turističke tvrtke na  ime naknade koju će ubuduće plaćati za državno zemljište koje su proteklih dvadeset godina koristili besplatno. Vlada je konačno pred  donošenjem uredbi kojima će  odrediti visinu koncesije što  će ju plaćati turističke tvrtke i  kampovi, a te je uredbe prema Zakonu o turističkom zemljištu trebala donijeti najkasnije u listopadu prošle godine.

Usuglašavanje  prijedloga

Kako je za izglasavanje zakona kojim se naknada konačno uvodi trebalo deset godina, kašnjenje od četiri mjeseca za donošenje uredbi i ne  čini se tako strašnim.

Prema prijedlogu uredbi,  koje se još trebaju usuglasiti  među ministarstvima i s predstavnicima hotelijera i kampova, a koje je Novi list dobio  na uvid, država je odredila da  će svi plaćati isti fiksni dio  koncesijske naknade dok će  onaj promjenjivi ovisiti o  ukupnom godišnjem prihodu, te o opremljenosti kampa  i i razvijenosti grada i općine  u kojem se on nalazi, a u  slučaju hotela o visini prihoda i popunjenosti smještajnih  kapaciteta.

Tako se predlaže da kao  fiksnu naknadu svi plaćaju  2,5 kune po četvornom metru  državnog zemljišta kojeg koriste, što znači da bi u tom  dijelu naknade tvrtka koja  koristi deset tisuća četvornih  metra turističkog državnog  zemljišta plaćala godišnje 25  tisuća kuna fiksne naknade.  Promjenjivi dio naknade ovisit će o godišnjem prihodu  tvrtke. Osnovica je dva posto  godišnjih prihoda, ali koliki  će ukupno biti taj dio naknade ovisi o popunjenosti  smještajnih kapaciteta kroz  cijelu godinu.

Optimistične prognoze

Ako su smještajne jedinice  u potpunosti popunjene cijele godine onda naknada iznosi dva posto prihoda, što  znači da je za tvrtku koja  godišnje uprihoduje sto milijuna kuna promjenjivi dio  naknade dva milijuna kuna.  Ako je polovina smještajnih  kapaciteta popunjena cijele  godine onda je ta naknada  dvostruko manja. No, koliko  god bila popunjenost, naknada ne može biti manja od  0,66 posto godišnjih prihoda,  pa bi za tvrtku od sto milijuna  kuna prihoda ona bila 660  tisuća kuna.

Za kampove je osnovica za  izračun promjenjivog dijela  naknade također dva posto  ukupnog prihoda, ali ona ovisi i o kategorizaciji kampa i  indeksu razvijenosti grada ili  općine u kojem se on nalazi.  U konačnici može biti najviše  dva posto ukupnih prihoda a  najmanje 0,25 posto ukupnih  prihoda.

Naši sugovornici iz Vlade  zato ističu da je trenutno  teško reći koliko će država  novca ubrati na osnovu  promjenjivog dijela naknade,  ali oni optimističniji vjeruju  da će biti riječ o desecima  milijuna kuna. Ono što je  puno sigurnije je da bi na  osnovu fiksnog dijela država  mogla uprihodovati i do 250  milijuna kuna s obzirom da u  svome vlasništvu ima oko sto  milijuna četvornih metara turističkog zemljišta, od čega je  20 milijuna u kampovima, što  znači da će ih nastavak korištenja tog zemljišta koštati  50 milijuna kuna.

Predsjednik Udruge hotelijera Kristijan Šustar ističe  kako se nada rješenju koje će  ići u korist, odnosno na dobrobit turističke industrije.      

 

Naknada za turističke tvrtke ne može biti manja od 0.66 posto godišnjih prihoda
Čak 60 posto prihoda od naknade trebalo bi se uplaćivati u Fond za  turizam koji će financirati projekte za poboljšanje turističkih sadržaja, a  40 posto pripada  županiji i gradu ili općini na čijem se teritoriju nalazi  kamp ili turističko poduzeće koje plaća naknadu. Tako bi samo od fiksnog  dijela naknade Fond za turizam mogao godišnje zaraditi i do 150 milijuna  kuna,  dok bi lokalne zajednice dobile preostalih sto milijuna kuna.
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno