Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Treba kredit i za kredit podići

12.01.2011. 23:00
Treba kredit i za kredit podići


Zbog izmjena u ovršnom zakonu prema kojem se umjesto dosadašnjih ovjera potpisa sada izdaju javnobilježničke potvrde i solemnizacija zadužnica i bjanko zadužnica te izjava o suglasnosti o zapljeni plaće, mnogim građanima će trebati kredit kako bi uopće podigli kredit


U narodu uvriježena uzrečica “nisam dovoljno bogat da kupujem jeftino”,  od 1. siječnja ove godine, nakon što je na snagu stupio novi  Zakon o ovršnom postupku  koji je značajno poskupio ovjeru obveznih instrumenata osiguranja, može se primijeniti i u obliku  “nisam dovoljno  bogat da dižem kredit”.
Sada, primjerice,  umjesto 47,60 kuna, koliko je koštala ovjera izjave za  osiguranje plaćanja  kredita, ta ista košta od 100 pa  do desetak tisuća kuna. No,  kako su nam pojasnili u nekoliko zadarskih javnobilježničkih ureda, to poskupljenje nije vezano uz promjenu javnobilježničke tarife koja je, kažu, ista već godinama,  već zbog izmjena u ovršnom  zakonu prema kojemu se umjesto dosadašnjih ovjera potpisa sada izdaju javnobilježničke potvrde i solemnizacija dokumenata – zadužnica i  bjanko zadužnica te izjava o  suglasnosti o zapljeni plaće.
U praksi to znači da  građanin koji, primjerice, podiže kredit od svega 10 tisuća  kuna, solemnizaciju na obrascu plaća 163,75 kuna te 25  posto vrijednosti iznosa kredita. Za iznos kredita od 350 do  400 kuna solemnizacija zadužnice ili bjanko zadužnice  košta oko 750 kuna, a toliko i  javnobilježnička potvrda izjave  o suglasnosti zapljene plaće.  Ukoliko je za odobrenje kredita potreban i jamac ili sudužnik, to udvostručuje trošak,  a kada se uračuna postotak na  iznos kredita, za njegovu je  realizaciju potrebno pripremiti  i do desetak tisuća kuna.
U konačnici, kako se građani  posljednjih nekoliko godina  sve više zadužuju zbog svakodnevnih poskupljenja i nesrazmjera cijena i plaća kako bi  doslovno “preživjeli od prvog  do prvog”, to za mnoge znači  podizanje kredita za kredit.
No, osim što je novi zakon  objavljen u Narodnim novinama 30. prosinca 2010., s danom  primjene od 1. siječnja 2011.  zagorčao život građanima koji  žele podići kredite, kako doznajemo iz banaka, njegova  primjena kao i primjena Pravilnika o obliku i sadržaju zadužnice, kojim je izmijenjen  sadržaj, forma i javnobilježnička ovjera zadužnice kao  jedan od obveznih instrumenata osiguranja kredita, zbog  niza nedoumica i premalo vremena za prilagodbu, u praksi  su donijeli klijentima i bankarima probleme prilikom  ugovaranja instrumenta osiguranja i realizacije kredita znatno ih usporivši.
Problema nisu pošteđeni ni  u FINA-i koja je s primjenom  Zakona o provedbi ovrhe nad  novčanim sredstvima zadužena za naplatu svih ovrha  bez obzira radi li se o dugovanjima građana ili poslovnih  subjekata. Naime, zadužnica i  bjanko zadužnica sada vrijede  kao rješenje o ovrsi koje prema  FINA-i po zaprimanju prosljeđuje bankama s mogućnošću “sjedanja” na sve vrste računa koje dužnik posjeduje – počevši od tekućih i  žiro-računa, pa do deviznih i  štednih – bez obzira na to jesu li  vezani oročenjem ili ne. Podatak iz FINA-e prema kojemu su u nepuna dva tjedna  zaprimili oko 12 milijuna  računa i oko 800 tisuća ovrha iz  tridesetak banaka, nerijetko  zbog dugovanja za režije, zapravo je realna slika imovinskog stanja građana Hrvatske  od kojih će se mnogima zbog  nemogućnosti naplate naći pokretna, ali i nepokretna imovina na bubnju.