U Hrvatskoj ne samo da malo ljudi radi, nego i oni koji rade, malo rade

Po Čačiću nužno je smanjiti potrošnju države i omogućiti rast zapošljavanja i prihoda. Treba napustiti koncept poticaja u poljoprivredi kojim se subvencionira površina zemlje, a ne proizvod s te iste zemlje

Poluge razvoja hrvatskog gospodarstva bio je  naslov sinoćnje tribine zadarskog HNS-a na kojoj je gostovao predsjednik stranke  Radimir Čačić. Čačić je u uvodu ustvrdio da je trenutačni  dug Hrvatske koji uključuje i  jamstva države, 175,5 milijardi  kuna ili 54 posto BDP-a. To  znači da je svaki hrvatski  građanin dužan 30.000 eura.  Stoga bi, kaže Čačić, gospodarski rast trebao rasti između  6 i 7 posto i to samo kako  bismo mogli servisirati kamate. Kako to učiniti, pitao se  Čačić kada je pad BDP-a u  2008. iznosio 6, a 2010. 2 posto  i kada svaki mjesec 10.000  radnika ostaje bez posla. Unutarnja nelikvidnost će do kraja  2011. iznositi 40 milijardi eura, a pravi problem zapravo  leži u strukturi radno sposobnih.
– U Hrvatskoj, ne samo da  malo ljudi radi, nego i oni koji  rade, malo rade. Dok u Hrvatskoj na jednog zaposlenog  dolazi jedan nezaposleni, u  EU je taj omjer 3:1. Umjesto  da smo pokrenuli novi investicijski ciklus, mi smo ga smanjili, a u proračunu za 2011.  nije predviđenih 15, nego  realno 18 do 20 milijardi novog duga, govorio je Radimir  Čačić.
Čačić kaže da se na to nadovezuje nesposobna i korumpirana ekipa koja vodi zemlju, ali koju podržava 25 posto desno orijentiranih birača.  Posebice je istaknuo, kako  kaže, jednog ministra “eksperta” iz zadarskog kraja u ministarstvu u kojem se krade.  Iako nije rekao otvoreno,  Čačić je aludirao na ministra  Božidara Kalmetu, osobito na  činjenicu da je cijena kilometra autoceste s 5 milijardi  eura u doba vlade Ivice  Račana, skočila na 9, a u nekim slučajevima i na 18 milijuna eura. Stoga je razvidno  da Hrvatskom zapravo vladaju klijentelističke skupine koje  ostajanje na vlasti i financiraju  novcem naših unuka.
Po Čačiću nužno je smanjiti  potrošnju države i omogućiti  rast zapošljavanja i prihoda.  Treba napustiti koncept poticaja u poljoprivredi kojim se  subvencionira površina zemlje, a ne proizvod s te iste  zemlje. Trebala bi se provesti  revizija stvarnih prava, napose  povlaštenih mirovina te provesti reforma zdravstva i radnih odnosa. Transferi iz  državnog proračuna prema  lokalnoj samoupravi, koji trenutačno iznose oko 5 posto,  trebali bi odvijati po modelima EU, a ne da dođe neki  ministar pa 95 posto sredstava  podijeli načelnicima općina iz  svoje stranke. Zbog toga treba  odlučno suzbiti korupciju u  javnoj upravi i poduzećima, a  javne investicije dijelom provoditi i kroz model javno-privatnog partnerstva.