Teška vremena za mobilne operatere i banke

Bankari će morati sudjelovati u sređivanju gospodarstva, dok se telekomima vraća porez od 6 posto, jer se ne pridržavaju EU odluke o ujednačavanju cijene roaminga
EU na Hrvatsku primjenjuje carine za proizvode Željezare Sisak, a očekuje da se pridržavamo normi kao da smo punopravna članica. Morat ćemo tu naći ravnotežu, upozorio je premijer

Teža vremena za mobilne operatere i banke, industrije koje u Hrvatskoj spadaju u one s najvećim profitima, najavljena su jučer iz Vlade. Tek što im je bivša Vlada od 1. siječnja ukinula poseban porez na mobilne usluge, sadašnja je vlast odlučila da će operateri taj namet ponovno plaćati od veljače do ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
S druge strane bankama ne prijeti dodatni porez, ali im je ministar financija Slavko Linić najavio teška vremena jer se od njih očekuje da sudjeluju u spašavanju proizvodnje i radnih mjesta tako što će svoja potraživanja morati “staviti u funkciju konsolidacije gospodarstva”.
Na sjednici Vlade je pak premijer Zoran Milanović objasnio zašto samo 12 dana nakon što je prestala naplata poreza na mobilnu telefoniju vraća ovaj namet, ističući kako je u kriznim vremenima potrebna jača solidarnost, a mobilni operateri i u krizi ostvaruju ogromne profite. Tvrdi i da glavni motiv za produljenje plaćanja posebnog poreza nije samo punjenje proračuna, iako će država zaraditi 300 milijuna kuna, nego socijalni i razvojni, jer se operatere želi potaknuti da više ulažu u infrastrukturu i smanje cijene mobilne telefonije koje su među najvišima u Europi, što po njemu nije opravdano i očekuje promjene.
Odgovor kritičarima
Svjestan je Milanović i toga da bi se kritičari Vladine mjere mogli pozivati na europske propise i na to da se u EU ne naplaćuje slična naknada, pa je za sjednicu Vlade unaprijed pripremio odgovor i na te primjedbe. Hrvatske građane i europske partnere upozorio je da Hrvatska neke propise koji joj štete mora primjenjivati zato što još nije punopravna članica EU, a da se od nje očekuje da druge propise primjenjuje kao da je članica Unije.
– Na Hrvatsku se primjenjuju antidampinške carine za proizvode Željezare Sisak zato što još nije članica EU, a s druge se strane očekuje da se pridržavamo nekih normi kao da smo punopravna članica. Morat ćemo tu naći ravnotežu, upozorio je Milanović na dvostruka mjerila kad je u pitanju primjena europskih propisa. Istaknuo je i da je jasno kako će kod donošenja ovakvih odluka Vlada imati stalnu “interakciju s Europskom komisijom, zemljama članicama EU, ali i korporativnim interesima”.
– Proučili smo sve slučajeve kad je u pitanju mobilna telefonija i ne radimo napamet, pridržavat ćemo se pravila, ali ćemo bez velike pompe i euforije štititi hrvatske interse, a hrvatski interesi su, kad je u pitanju radno pravo i porezno pravo, interesi običnog čovjeka, potrošača i radnika ili onoga tko je ostao bez posla, kazao je premijer.
Ekstra profiti
Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić napomenuo je da će naknadom država dobiti 300 milijuna kuna godišnje koliko bi, primjerice, bilo dovoljno za zadržavanje 20.000 radnih mjesta u tekstilnoj industriji, koja su izgubljena u zadnje tri godine, a dodao je i da mobilni operateri, čiji se ukupni godišnji prihodi kreću između 13 i 15 milijardi kuna, nisu htjeli primijeniti odluku Europske komisije o ujednačavanju roaminga na razini tri do četiri puta nižoj od hrvatske. Europske kompanije iz iste branše s bitno nižim profitom prosječno ulažu 100 eura po glavi stanovnika, a u Hrvatskoj, gdje je znatno viši profit, prosječno ulaganje iznosi 55 eura po stanovniku. Linić tvrdi kako su operateri svjesni da se u Hrvatskoj nije dovoljno ulagalo, a voljni su obvezati se na investicije koje su dosad bile potpuno zapuštene i to posebno u optičkom kabliranju, gdje ima prostora za ulaganja od 4,5 milijardi eura.
Poruka koju je Linić uputio domaćim bankama vjerojatno u tim krugovima nije veselo primljena. Ministar je nakon sjednice Vlade otklonio mogućnost da se drugom profitabilnom sektoru – bankarskom – uvede porez, ali ono što im je najavio vjerojatno im se baš i nije svidjelo.
Zdravo gospodarstvo
– Bankare čekaju teški trenuci jer će po Zakonu o financijskom poslovanju morati sudjelovati u sređivanju gospodarskog stanja u Hrvatskoj, no Vlada je uvjerena da ćemo zajedno uspješno iznijeti taj težak teret, kazao je Linić. Pojasnio je da bankama ne prijeti novi porez, ali se od njih očekuje sudjelovanje u spašavanju proizvodnje i radnih mjesta tako što će svoja potraživanja morati staviti u funkciju konsolidacije gospodarstva. Država je spremna odreći se dobrog dijela svojih potraživanja kako bi potaknula proizvodnju i gospodarski rast, a mininstar financija isto očekuje i od najvećih vjerovnika – banaka, iako zna da to za njih neće biti lagan teret. Ne brine se Linić da bi se takvim planom država mogla zamjeriti bankama od kojih mora posuđivati novac, jer vjeruje da će Vlada ove godine uspjeti smanjiti deficit i da će sve manje biti usmjerena na bankarski sektor.
– U pripremi preuzimanja vlasti naši odnosi s bankarima bili su više nego dobri, kao i njihovo razumijevanje stanja u hrvatskoj privredi, pa smatram da ćemo biti izvanredni partneri jer imamo isti cilj – zdravo gospodarstvo, otkrio je ministar financija. Vjeruje i to da zbog spašavanja posrnulih poduzeća banke neće povećavati kamate, jer bi nakon smanjenja deficita bila promijenjena i ocjena financijskog stanja u Hrvatskoj, pa bi se s konsolidacijom gospodarstva povećale investicije, a time bi se zaustavio rast kamata. Reakciju na ministrove najave teških vremena jučer nismo uspjeli dobiti ni u Udruzi banka, ali ni među bankarima.

Mobilni operateri šokirani i razočarani

Mobilni operateri su očekivano objavili da su šokirani i razočarani Vladinom odlukom i već su najavili kako će ona imati negativan utjecaj na investicije u idućem razdoblju. Iz HT-a su poručili da će se smanjiti investicijski potencijal cijelog telekomunikacijskog sektora, što će imati negativan učinak na razvoj gospodarstva u cjelini. Nisu propustili upozoriti da se Europska komisija opredijelila protiv posebnog oporezivanja telekom sektora i da je dovela u pitanje slične posebne poreze u nekim od članica EU-a te tražila njihovo ukidanje. Iz tvrtke Tele2 Hrvatska nisu previše komentirali Vladinu odluku, tek su poručili da su njome razočarani.

Kartice umjesto gotovine

– Ovo je prava ljepotica – tako je premijer Milanović najavio raspravu o odluci o “pravu korištenja službenih osobnih automobila, mobilnih telefona, poslovnih kreditnih kartica, redovnih zrakoplovnih linija, sredstava reprezentacije te načinu odobravanja službenih putovanja. Već na početku imao je primjedbu, pa je kazao da se odluka ne bi trebala zvati odluka o pravu na korištenje, nego o “uvjetima korištenja”. Tako je na kraju i bilo, a Milanović je naglasio da, bez obzira kako se nešto uredi i što piše u odluci, sve ovisi o članovima Vlade i ostalim osobama koje su obuhvaćene odlukom.
– Kako ćemo se ponašati, trošiti, kako ćemo to pravdati, koliko ćemo biti transparentni, samo po tome će nas vrednovati, a ne po onome što piše u ovoj odluci, koja je opravdano predmet interesa javnosti, kazao je Milanović. U odnosu na odluke ranije Vlade, pravo na službeni automobil 24 sata dnevno imat će 40 ljudi manje, a službenici će se kad su na putu koji plaća država moći koristiti kreditnim karticama, umjesto da okolo nose gotovinu.