Srijeda, 24. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

11 C°

Čak 97 posto robnog izvoza Zadarske županije ostvaruju prerađivačka industrija i marikultura

13.01.2019. 14:39
Čak 97 posto robnog izvoza Zadarske županije ostvaruju prerađivačka industrija i marikultura


Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, u 2016. u Zadarskoj županiji izvezeno je robe u vrijednosti 1.711 milijuna kuna (226,7 milijuna eura), a u 2017. godini 1.834 milijuna kuna (245,6 milijuna eura). Vrijednost uvoza roba bila je u 2016. 1.693 milijuna kuna (224,7 milijuna eura), a u 2017. 1.866 milijuna kuna (250,3 milijuna eura). Vrijednost robnog izvoza povećana 123,1 milijun kuna (18,9 milijuna eura) ili za 7,2 posto, a vrijednost robnog uvoza povećana je 173,3 milijuna kuna (25,6 milijuna eura) ili za 10,2 posto. Udjel gospodarstva Zadarske županije u ukupnoj robnoj razmjeni Republike Hrvatske nije se promijenio, i u 2017. godini ostao je na razini 1,8% u robnom izvozu i 1,1% u robnom uvozu. Pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 101,1% u 2016. na 98,3% u 2017. No u svemu tome je najzanimljivji podatak da je Zadarska županija od krize 2008. sve do 2017. bila u stalnom suficitu robne razmjene s inozemstvom.
Podatke o robnom izvozu po županijama za 2018. DZS će objaviti krajem svibnja 2019. godine. No, poznati su podaci o robnoj razmjeni na razini države za prvih deset mjeseci 2018. godine. U tom razdoblju izvezeno je roba u vrijednosti 12,03 milijardi eura ili 4,6% više nego u istom razdoblju 2017. godine. Izvoz u države članice EU-a povećan je za 10,4%, a u države nečlanice EU-a smanjen je za 6,3%. Istovremeno, robni uvoz iznosio je 19,77 milijardi eura ili 7,5% više nego u prvih deset mjeseci 2017. godine. Uvoz iz država članica EU-a povećan je za 6,8%, a iz zemalja nečlanica EU-a povećan je za 10,0%. Saldo robne razmjene tako je sa negativnih 6,88 milijardi eura u prvih deset mjeseci 2017. godine (uz pokrivenost uvoza izvozom od 62,6%), povećan na negativnih 7,74 milijarde eura (uz pokrivenost uvoza izvozom od 60,9%).
Hrvatska gospodarska komora naglašava kako Podaci o vrijednosti robnog izvoza pokazuju velike razlike među gospodarstvima hrvatskih županija. Primjerice, vrijednost izvoza Grada Zagreba od 33,2 milijarde kuna je dva puta veća od ukupnog izvoza svih županija Jadranske Hrvatske (15.9 milijardi kuna) i čini gotovo trećinu od 104,6 milijardi kuna ukupnog izvoza zemlje. Istodobno izvoz Dubrovačko-neretvanske županije (156,8 milijuna kuna) čini samo 0,15 posto ukupnog izvoza Hrvatske, što naglašava izrazito velik raspon u kretanju vrijednosti izvoza na regionalnoj razini.
Mogu se promatrati i vrijednosti izvoza per capita koje pokazuju da je u usporedbi s brojem stanovnika najveći izvoznik među regijama Varaždinska županija koju u stopu prate Grad Zagreb i Međimurska županija. S druge strane, položaj Dubrovačko-neretvanska županije nije bolji ni po tom relativnom pokazatelju, odnosno sa samo 172,5 eura izvoza per capita ova je županija debelo ispod vrijednosti tog izvoza na nacionalnoj razini, koji iznosi 3.360 eura.
Grad Zagreb je daleko ispred svih ostalih županija u velikoj mjeri i zbog činjenice da se vrijednosti uvoza i izvoza promatraju prema sjedištu tvrtke. Međutim, treba promatrati i druge pokazatelje, pa se tako pokazuje da Grad Zagreb bilježi i najveći vanjskotrgovinski deficit među županijama od 46,8 milijardi kuna, dok se među deset županija koje ostvaruju robni suficit najviše ističu Sisačko-moslavačka (1,2 milijarde kuna), Brodsko-posavska (868 milijuna kuna) i Međimurska županija (766 milijuna).
– Unatoč nedostacima statistike, koji obuhvaćaju i povremena preseljenja sjedišta velikih tvrtki, iz raspoloživih podataka može se zaključiti da su pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i razdoblje oporavka potražnje na razini EU najbolje iskoristile Ličko-senjska, Zagrebačka i Brodsko-posavska županija, koje su u posljednjih pet godina ostvarile najveće stope rasta izvoza. Orijentaciju tih županija prema EU tržištu, kao i kod većine ostalih, potvrđuje struktura izvoza prema izvoznim tržištima u kojoj najviša mjesta pretežno zauzimaju Njemačka, Italija, Slovenija i Austrija“, zaključio je direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.
Uz robnu razmjenu inače jedinu koju, na temelju podataka Porezne uprave i Carinske uprave, objavljuje Državni zavod za statistiku, za Zadarsku županiju specifičan je nerobni izvoz. Odnosno izvoz usluga, koji je u nekim godinama premašivao iznos robnog izvoza. On se odnosi prvenstveno na prodaju turističkih usluga hotelskih kuća na stranim tržištima, te na brodarske vozarine fakturirane inozemnim kupcima. No neke turističke tvtke, poput Turisthotela, ne iskazuju podatke.
Izvor za ove podatke su godišnji financijski izvještaji, koje su svi obveznici plaćanja poreza na dobit dužni predati Financijskoj agenciji. Ukupan zbroj stavke AOP243 – Prihodi od prodaje u inozemstvu svih 4.273 poduzeća, koji su predali GFI za 2017. godinu iznosi 2.993 milijuna kuna, što je za 1.158 milijuna kuna više od iznosa kojeg je evidentirala Carinska uprava na prekograničnom izvozu roba.
Taj iznos, uz metodološke ograde zbog različitog izvora i obuhvata podataka, može se smatrati nerobnim izvozom Zadarske županije u 2017. godini. Jedini dostupni službeni podaci o poslovanju obveznika poreza na dobit u Zadarskoj županiji u 2018. godini su oni iz periodičnih izvještaja tvrtki čije su dionice izlistane na Zagrebačkoj burzi, a prema njima vodeće tvrtke iz područja turizma i pomorskog prijevoza imale su povećanje ukupnih prihoda, pa tako i prihoda od prodaje u inozemstvu u prvih devet mjeseci 2018. u odnosu na isto razdoblje 2017. godine.
Zadarska županija najviše izvozila u Italiju, Sloveniju, Njemačku i Japan
U 2017. godini najznačajnije zemlje izvoza Zadarske županije bile su Italija, Slovenija, Njemačka. Visoko pozicioniran je i Japan, tradicionalno tržište uzgajivača tune. Na te četiri zemlje otpada 61,8 posto od ukupnog izvoza roba u Zadarskoj županiji.
Italija, Njemačka i Slovenija najznačajnije su i u uvozu roba u Zadarsku županiju, a zajedno s Francuskom (koja je i u prethodnoj godini bila na četvrtom mjestu robnog uvoza) i druge. Te države čine 65,1 posto ukupnog uvoza županije u 2017. U strukturi ukupnoga robnog izvoza Zadarske županije u 2017. na prvom mjestu nalazi se Prerađivačka industrija (64,4% od ukupnog izvoza), a na drugom je Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (31,8%). Te dvije djelatnosti imaju 96,2 posto udjela u ukupnom robnom izvozu Zadarske županije u prošloj godini. U uvozu roba Zadarske županije u 2017. prva tri mjesta zauzimaju djelatnosti Prerađivačka industrija (s udjelom od 47,0% u ukupnom uvozu), Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (20,9%) te Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala (19,4% udjela u ukupnom uvozu). Na njih otpada 87,3 posto od ukupnog robnog uvoza Zadarske županije u 2017. godini.